Svijet u 2014. nagomilao rekordnu količinu elektronskog otpada

U poređenju sa brojem stanovnika, Norvežani stvaraju najviše elektronskog otpada - 28,4 kilograma po stanovniku
0 komentar(a)
otpad, stari TV, Foto: Shutterstock
otpad, stari TV, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.04.2015. 15:55h

Svijet je prošle godine nagomilao rekordnih 41,8 miliona tona električnog i elektronskog otpada, što je za dva miliona tona više nego 2013. godine, navodi se u izvještaju Univerziteta Ujedinjenih nacija, a prenosi francuski list "Figaro".

Zemlje iz kojih potiče najviše otpada ove vrste su SAD i Kina, koje su "proizvele" skoro trećinu njegove ukupne količine 2014. godine, a iza njih su Japan, Njemačka i Indija.

U poređenju sa brojem stanovnika, Norvežani stvaraju najviše elektronskog otpada - 28,4 kilograma po stanovniku, a u stopu ih prate Švajcarci sa 26,3 kilograma, zatim Islanđani, Danci i Britanci, dok su Amerikanci na devetom mjestu na ovoj listi, a Kinezi ni ne spadaju u prvih 40.

Među otpadom, čija je samo šestina korektno reciklirana 2014, mogu se naći sve vrste električnih i elektronskih aparata, većinom često kabasta oprema za kuhinju i kupatilo kao što su frižideri i mašine za pranje veša, ali i manji aparati poput mobilnih telefona, digitrona, laptopova ili štampača.

"Danas kada tehnologija sve više napreduje, životni vek naših aparata se skraćuje, što dovodi do brzog porasta količine elektronskog otpada", navodi se u izvještaju Univerziteta UN koji je juče objavljen, u kojem se upozorava da bi za tri godine mogao biti pređen prag od 50 miliona tona ove vrste otpada.

Cilj godišnje studije Univerziteta UN je da se podstakne reciklaža, navodi pariski dnevnik.

Iako često sadrži zagađujuće i opasne materije, elektronski i električni otpad je istovremeno i veliki potencijalni rezervoar elemenata koji se mogu reciklirati, što ga čini "urbanim rudnikom", objašnjava Dejvid Maloun, generalni podsekretar svjetske organizacije i rektor Univerziteta UN.

Tako, otpad koji je nagomilan tokom prošle godine u svijetu sadrži gvožđe, bakar ili zlato u vrijednosti od 48 milijardi eura, zaključuje se u studiji, uz napomenu da u svijetu još nisu dobro razvijeni reciklažni sistemi.

Bonus video: