Popravlja se položaj Maora: Novi Zeland daje novac, neka plemena su "moćni igrači"

Novozelandska vlada je tek prije četvrt vijeka počela da razmatra maorske tužbe i da se izvinjava za prošle akcije
328 pregleda 0 komentar(a)
Maori, Foto: Shutterstock
Maori, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 15.03.2015. 15:34h

Maorsko pleme Tuhoe sa Novog Zelanda, 150 godina pošto im je zemlja oteta, kuće spaljene, a mnogi od njih pobijeni, sada ima priliku za nov početak, jer im se Vlada iz Velingtona izvinila za prošle zločine, dala im 170 miliona dolara i dozvolila da upravljaju nacionalnim parkom, koji oni nazivaju domom.

Prošlogodišnji sporazum je jedan od desetak koji je vlada do sada potpisala sa maorskim plemenima u okviru ogromnog procesa, vrijednog više milijardi dolara, koji su UN u izvještaju opisale kao nesavršen ali, uprkos tome, "jedan od najvažnijih primjera na svijetu kako se treba ponašati prema istorijskim i tekućim nepravdama prema domorocima".

Novac koji je kao svojevrsnu odštetu vlada dala Maorima pretvorio je neka od njihovih plemena u moćne ekonomske igrače u zemlji u kojoj čine 15 odsto od 4,5 miliona stanovnika.

Ta finansijska sredstva podstakla su takođe veći kulturni razvoj i poboljšala izglede Maora.

Tamiti Kruger, koji je predvodio pregovore sa Vladom u ime plemena Tuhoe ili "Ivi" rekao je da je konačni sporazum izazvao snažne emocije, naročito kod starijih članova plemena.

"Njeisu mogli da vjeruju da će biti živi u vreme kada bi im bila vraćena rodna zemlja", rekao je Kruger.

Sporazumi su rezultat legalnih tužbi plemena protiv vlade zbog kršenja osnivačkog dokumenta nacije, takozvanog Vaitangi sporazuma. Prema sporazumu iz 1840. suverenitet nad Novim Zelandom predat je Britancima, a Maorima su garantovana određena prava nad njihovom tradicionalnom zemljom i lovištima.

Međutim, verzije na maorskom i engleskom nijesu bile iste, a implikacije sporazuma, uključujući i pitanje da li su Maori dobrovoljno predali suverenitet Britancima, ostale su i danas predmet debate.

Ubrzo po potpisivanju sporazuma, konflikti između Maora i bijelih doseljenika o vlasništvu nad zemljom eskalirali su u rat u kojem je ubijeno stotine maorskih ratnika i britanskih vojnika.

Novozelandska vlada je tek prije četvrt vijeka počela da razmatra maorske tužbe i da se izvinjava za prošle akcije.

Neki bijelci tvrdili su da će pregovori sa Maorima dovesti do raspada države, a neki Maori su smatrali da nije fer da vlada, strana u pregovorima, diktira uslove, što je i u izvještaju UN označeno kao loše.

Ali, i jedna i druga strana, uopšteno su se složile da proces pregovora funkcioniše.

Podignuto samopouzdanje

Novozelandski maorski ministar za razvoj Ururoa Flavel rekao je da sporazumi nijesu samo ispravili nepravde, već su i podigli maorsko samopouzdanje i doprinijeli zaliječenju generacijske mržnje između plemena i vlasti.

Do sada su postignuta 72 sporazuma, a vlada se nada da će i posljednji potpisati do 2017.

Sporazumi su u velikoj mjeri poboljšali ekonomski i društveni položaj Maora, koji i dalje u velikoj mjeri zavise od socijalnih programa Novog Zelanda.

Maori imaju veću od prosjeka stopu hapšenja, 12 odsto njih je nezaposleno, u poređenju sa četiri odsto bijelih Novozelanđana koji su bez posla.

Broj Maora koji su, međutim, diplomirali povećao se za 56 odsto između 2006. i 2013.

"Prema svim statistika o Maorima, u skoro svakoj oblasti, od dugovječnosti do zastupljenosti u školama, njihov položaj se poboljšava", rekao je premijer Džon Ki.

Neki su i "zabrljali"

Nijesu, međutim, sva plemena pametno iskoristila novac od sporazuma sa vladom.

Malo pleme Ngati Tama izgubilo je skoro cijelu sumu od 14,5 miliona novozelandskih dolara zbog loših investicija u kompaniju za kompjuterske softvere i ribolovački turizam.

Ministar za pregovore sa Maorima Kris Finlejson rekao je da nema mogućnosti da Ngati Tama dobiju drugu šansu.

"Pravo da sami odlučuju takođe znači i pravo da zabrljaju", istakao je on.

Pleme Vaikato-Tainui, prvo veliko pleme koje se nagodilo sa vladom i prihvatilo 170 miliona dolara 1995, imalo je promjenljive periode kada se radi o ulaganju dobijenog novca.

Prvobitno je ono izgubilo milione dolara pošto je loše investiralo u strane hotele i jedan ragbi tim, a njegovi lideri bili su na meti kritika zbog pretjeranog trošenja na frivolne stvari poput kabina za sjedenje na sportskim stadionima.

"Ljudi su time bile dotučeni. Ali, naučili smo svoje lekcije i nastavili da rastemo", rekla je sadašnja izvršna šefica plemena, Parekavhija Maklin i dodala da je poslije početnog debakla pleme počelo mnogo strožije da upravlja svojim novcem, razdvojivši distributivnu od poslovne strane.

To pleme svake godine distribuira milione dolara svakom od svojih 56.000 članova za obrazovanje, zdravlje i kulturne aktivnosti, rekla je Maklin.

I pleme Ngai Tahu uspjelo je da poveća svojih prvobitnih 170 miliona dolara iz sporazuma sa vladom na više od milijardu, zahvaljujući investicijama u zdravstvenu njegu, nekretnine, farme i ribarska lovišta.

Nagodbe sa Maorima do sada su Novi Zeland koštale 1,6 milijardi dolara, a kako vlada predviđa, ta suma bi mogla da dostigne i tri milijarde.

Vlada još treba da postigne dogovor sa Ngapuhima, najvećim plemenom u zemlji koje broji 126.000 ljudi. To je istovremeno i najkomplikovaniji sporazum do sada, jer ima mnogo oblasti o kojima se pregovara.

Bonus video: