Brazilci sjutra glasaju u prvom krugu predsjedničkih izbora, a njihov izbor će imati velike posljedice po domaću, regionalnu i međunarodnu politiku i ekonomsko okruženje, ocjenjuju mediji.
Više od 142 miliona glasača odlučuje o tome ko će biti šef najveće latinoameričke države, ali je veoma izvjesno da će sadašnja predsjednica Dilma Rusef i Marina Silva ići u drugi krug izbora, 26. oktobra.
Do nedavno se očekivalo da će Dilma Rusef bez mnogo problema osvojiti drugi mandat, sve dok se u kampanji nije pojavila Marina Silva.
Dilma Rusef i Marina Silva dobro se poznaju, bile su članice iste stranke i ministarke u istoj vladi, ali će sjutra biti žestoke suparnice.
Ekonomista i sadašnja predsjednica Dilma Rusef (66) i aktivistkinja za zaštitu životne sredine Marina Silva (56) nikada nisu bile prijateljice, a nakon ove predizborne kampanje teško da će to i postati, ocjenjuju mediji.
Zajedno su bile u vladi bivšeg predsjednika Lule da Silve, Rusefova kao ministarka energetike, a Silva kao ministarka za zaštitu životne sredine. Na sjednicama vlade su se često sukobljavale, a nezadovoljstvo politikom vladajuće Radničke partije nagnalo je Silvu da 2008. napusti vladu, a godinu dana kasnije i stranku.
Marina Silva je bila kandidat za potpredsjednika na listi Eduarda Kamposa, lidera brazilskih socijalista. Kampos je 13. avgusta poginuo u avionskoj nesreći, pa je Silva došla na njegovo mjesto i vrlo brzo stekla veliku popularnost.
Po posljednjim anketama, Dilma Rusef bi mogla da u prvom krugu dobije oko 40 odsto, a Silva 27 odsto glasova. Na trećem mjestu je socijaldemokrata Aesio Neves sa 18 odsto glasova.
Ako bi bilo drugog kruga izbora, Rusefova bi, po anketama, imala pet do šest posto prednosti.
Rousefova (66), koju neki nazivaju južnoameričkom Angelom Merkel, izabrana je 2010. na talasu euforije podstaknute odličnim rezultatima osmogodišnje vladavine predsjednika Lule da Silve u kojima je Brazil upoznao ekonomski procvat i pomogao milionima Brazilaca da se izvuku iz siromaštva.
Bonus video:
