Predstavnici trinaest latinoameričkih zemalja sastali su se u Kitu kako bi dogovorili zajedničku politiku kojom će se suočiti s dosad najvećom migrantskom krizom u toj regiji otkako su stanovnici Venecuele počeli napuštati zemlju.
Latinoameričke zemlje, iz kojih su milioni stanovnika otišli u Sjedinjene Američke Države ili u Evropu u potrazi za poslom ili bježeći od nasilja, sada su suočene s imigracijom nezapamćenih razmjera na vlastitim granicama.
Na dvodnevnom sastanku, koji je počeo u ponedjeljak u podne, okupili su se visoki zvaničnici zaduženi za područje imigracije ili konzularne poslove, koji će pokušati dogovoriti zajedničke mjere kojima će se suočiti s masovnim iseljavanjem iz Venecuele.
Na inicijativu Ekvatora, okupili su se predstavnici Argentine, Bolivije, Brazila, Kolumbije, Kostarike, Čilea, Meksika, Paname, Paragvaja, Perua, Dominikanske Republike i Urugvaja, prenosi Hina.
Sastanku se nije odazvala Venecuela - koja je sve više izolovana zbog politike predsjednika Nikolasa Madura i zbog kršenja ljudskih prava na koja upozoravaju njegovi protivnici, ali i Organizacija američkih država.
Rješenje za situaciju
Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodriges iz Karakasa je optužila zvaničnike UN-a da su njihovi podaci o broju migranata iz Venecuele pretjerani kako bi se opravdala "međunarodna intervencija". Osudila je i zemlje iz regije, a posebno Kolumbiju optuživši je da koristi njenu zemlju kako bi "živjela" od humanitarne pomoći. "Oni su profiteri!", rekla je na konferenciji za novinare.
Na početku sastanka zamjenik ekvadorskog ministra vanjskih poslova Andres Teran rekao je kako je jako važno pokušati iznijeti predloge kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u kojoj su se našle stotine hiljada Venecuelaca koji u njegovoj zemlji, iz različitih razloga, nemaju status migranata.
Ti su ljudi, dodao je, izloženi krijumčarenju migranata, eksploataciji, iznuđivanju, nasilju, seksualnom zlostavljanju, uvlačenju u ilegalne aktivnosti, diskriminaciji i ksenofobiji.
Predlozi o kojima će se raspravljati idu od ukidanja ograničenja do objedinjavanja mjera kojima se reguliše tranzit Venecuelaca, preko osnivanja zajedničkog fonda na inicijativu UN-a, kako je predložila Kolumbija.
Migrantske kvote
Postaviće se i pitanje migrantskih kvota, kako je predložio predsjednik španske vlade Pedro Sančes tijekom nedavnog boravka u Bogoti, gdje je najavio da će EU dodijeliti 35 miliona dolara za rješavanje "migrantske krize" koju Karakas opovrgava.
U inostranstvu živi oko 2,3 miliona Venecuelaca (7,5 posto), a od toga ih je 1,6 milijuna emigriralo nakon 2015. godine kada su se, uporedno s hiperinflacijom, pogoršale nestašice hrane i ljekova.
Kolumbija, Peru i Ekvator glavne su zemlje prihvata migrantskog talasa koji pogađa i druge južnoameričke zemlje poput Brazila.
Karakas je snimke hiljada Venecuelaca koji napuštaju zemlju ocijenio montažom "holivudskog tipa".
No, za Danijelu Salazar, pravnicu specijalizovanu za ljudska prava, najprije treba riješiti uzroke migracije. "S obzirom na to da se vlade osjećaju pogođenima, neka barem ne skreću pogled i neka izvrše dovoljno snažan međunarodni pritisak kako bi potaknule na promjenu političke situacije u Venecueli", rekla je za AFP ta profesorica sa Univerziteta San Francisko u Kitu
Kriza u Venecueli
U Latinskoj Americi ne postoji jedinstveno stajalište prema krizi u Venecueli: premda je većina kritična, Bolivija brani predsjednika Madura. S druge strane, Organizacija američkih država sazvala je vanrednu sjednicu za srijedu.
Stanovnici Venecuele na svakoj se granici suočavaju s drukčijim zahtjevima. Kolumbija traži ličnu kartu od onih koji su u tranzitu, dok oni koji žele ostati na njenoj teritoriji moraju imati pasoš. Ekvador traži potvrđenu ličnu kartu, a Peru pasoš i zahtjev za statusom izbjeglice.
Ovo je iseljavanje najveće u istoriji Latinske Amerike i nadrasta kapacitete zemalja primateljica u kojima se katkada javljaju ksenofobne reakcije i nasilje kao u brazilskoj državi Roraimi.
Sastanak će upozoriti i na "finansijske zahtjeve" zemalja primateljicate će Ekvador pokrenuti apel za osnivanjem među narodnih potreba, rekao je Santijago Čavez.
Bonus video:
