SLUČAJ FERGUSON

"Da ste me ubili, koju biste sliku objavili?”

Jedna pokazuje Etkinsa kao nemarnog mladića u crnoj majici i s maramom povezanom oko glave a druga ozbiljnog mladića u odijelu, koji svira saksofon
13 komentar(a)
Tajler Etkins, Foto: Twitter
Tajler Etkins, Foto: Twitter
Ažurirano: 17.02.2019. 18:32h

Nakon što je policija ubila nenaoružanog Afroamerikanca u SAD-u se povela rasprava o rasizmu u medijima. No, često se i u Njemačkoj koriste klišei koji ne vode smanjenju predrasuda.

Gradić Ferguson u američkoj saveznoj državi Misouri se ne miri. Nakon što je policija usmrtila jednog mladića crne boje kože, uslijedili su nemiri u koje se morala uključiti i Nacionalna garda.

No nemili događaj od 9. avgusta je u cijeloj zemlji pokrenuo raspravu o rasizmu - temi, koja SAD prati od njenog postanka. Sve je pokrenuo 17-godišnji Tajler Etkins.

On je na Twitteru objavio dvije slike. Jedna pokazuje Etkinsa kao nemarnog mladića u crnoj majici i s maramom povezanom oko glave a druga ozbiljnog mladića u odijelu, koji svira saksofon. Uz slike on je postavio pitanje "Da ste me ubili, koju biste sliku objavili?”.

Hiljade građana je reagovalo, objavljujući slične fotografije. Na taj način su htjeli pokazati, kako nastaju predrasude i to baš u medijima, i to svugdje na svijetu, ne samo u SAD-u.

I Tahir Dela poznaje moć, koju imaju mediji. Dela je član inicijative "Crnci u Njemačkoj". On pokušava senzibilisati javnost na rasistički kliše, koji se pojavljuje u novinama, na televiziji i na internetu. "Crnci se još uvijek u medijima često povezuju s trgovinom droge, ilegalnim useljavanjem, mediji stalno posežu za tim slikama", žali se Dela u razgovoru za Deutsche Welle.

Kada novinari izvještavaju o izbjeglicama, onda to skoro uvijek ilustruju fotografijama crnaca iz Afrike. No, najveći broj izbjeglica uopšte ne dolazi iz Afrike, pojašnjava jedan aktivista naglašavajući da se crnci najbolje uklapaju u sliku izbjeglica, koju u glavi nosi većina Njemaca.

Diskriminišući kontekst

I novinarka Konstantina Vasiliu-Enc skreće pažnju na stigmatizaciju u njemačkim medijima, kako putem slika tako i korišćenjem različitih formulacija.

Ova radio-voditeljka, ujedno šefica kompanije „Novi njemački kreatori medija“ ("Neue deutsche Medienmacher") upozorava svoje kolege od opasnosti stvaranja pogrešnih slika prilikom spominjanja nečijeg porijekla, iako je taj detalj za cijelu priču nebitan.

"To se posebno vidi u izvještavanju o kriminalnim djelima. Tu se počinitelji jako često dijele na Njemce i one koji nisu Njemci. Tako se ne kaže Ahmed H. iz Kelna, već Turčin Ahmed. H."

Tako se, po njenim riječima, pojedinačni prestup odmah povezuje i predstavlja kao tipičan za jednu etničku grupu. "Kada neko čita izvještaj o nekoj uličnoj bandi, čiji su članovi porijeklom iz migrantskih familija, jedva da pomisli na svog ljubaznog nigerijskog doktora, na ljubazne susjede Grke ili Turkinju koja predstavlja roditelje razreda u koje ide vaše dijete. A upravo ti građani a ne ulične bande predstavljaju normalne useljenike", kaže Vasiliu-Enc.

Ona smatra da bi se mnogi stereotipi mogli izbjeći kada bi novinari imali više senzibiliteta. Gotovo svi članci o integraciji stranaca su popraćeni fotografijama žena pokrivenih maramama.

Novinari pri tom ne moraju ići u krajnost i posezati za slikama potpuno zamotanih muslimanki koje vuku pune vrećice i guraju dječja kolica. "Ako već moraju uzeti sliku žena s maramom, jer to ima određenu simboličnu snagu, zbog čega onda ne pokažu muslimanku koja u pekari plaća peciva ili koja s mobilnim telefonom na uvu prolazi pješačkom zonom? Takve slike, uvjerena je Konstantina Vasiliu-Enc, puno više odgovaraju realnosti.

Traže se profesionalni standardi

Jednostrana i reduktivna su često i izvještavanja o migrantima iz Rumunije i Bugarske, dodaje Konstantina Vasiliu-Enc. Pretjeruje se često i s brojevima migranata, koji se useljavaju u Njemačku. Izvještaji o migrantima ilustrovani su najčešće fotografijama oronulih stanova, punih smeća.

"Nikada se ne pokazuje recimo neki doktor iz Bugarske. Pa cijele generacije doktora iz Rumunije i Bugarske su došle u Njemačku", kaže ona.

Jedini način da se izbrišu predrasude je, smatra ona, precizno izvještavanje uz poštovanje profesionalnog načela koje mora važiti za svaku etničku grupu i za svaku temu.

Preporučujemo za Vas