Retorika predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa usmjerena protiv medija je „veoma blizu podsticanja na nasilje“ koja vodi do novinarske samocenzure ili do napada na novinare, kazao je u intervjuu za britanski „Gardijan“ odlazeći visoki komesar Ujedinjenih nacija.
Zeid Rad al-Husein, jordanski princ i diplomata, ovog mjeseca napušta dužnost visokog komesara UN za ljudska prava nakon što je odlučio da se ne kandiduje za drugi četvorogodišnji mandat, suočen sa padom posvećenosti svjetskih sila borbi protiv kršenja.
Zeid je kazao da nedostatak brige Trampove administracije o ljudskim pravima predstavlja drastično odstupanje od politika prethodnih administravija, a da Trampova retorika prema manjinama i medijima podsjeća na dvije najgore ere 20. vijeka, one koje su prethodile svjetskim ratovima.
U intervjuu za „Gardijan“, on je naročito izdvojio izjave američkog predsjednika u kojima je medije označio kao „neprijatelje naroda“. „Vidjeli smo početak kampanje protiv medija... koja bi mogla, i može, da pokrene lanac dešavanja koji bi lako mogli dovesti do povređivanja novinara koji samo rade svoj posao, a potencijalno i do samocenzure“, kazao je Zeid. „U tom kontekstu to je veoma blizu podsticanja na nasilje“.
On je kazao da je na sudu da odluči da li je Tramp zaista kriv za podsticanje na nasilje u zavisnosti od okolnosti ukoliko bi, recimo, novinar bio napadnut dok izvještava sa nekog skupa. Kazao je da Trampov primjer već slijede u inostranstvu, a da se autoritarni lideri obračunavaju sa medijima na način na koji se ranije nijesu usuđivali. Zeid je naveo primjer kambodžanskog lidera, Hun Sena, za kojeg je kazao da je koristio sličnu retoriku kada je zatvorio nezavisne medijske organizacije. „SAD postavljaju primjer, koji zatim slijede druge države gdje je rukovodstvo više autoritarnog karaktera ili teži da bude autoritarno“, kazao je.
Zeid je takođe kritikovao Trampovu administraciju zbog politike razdvajanja djece od roditelja u migrantskim porodicama uhapšenim na granici, kao i dugu istoriju Trampove retorike usmjerene protiv manjina.
„Kada se jezik koristi na način koji je fokusiran na grupe ljudi koji su tradicionalno patili zbog zatucanosti, predrasuda i šovinizma, to podsjeća na ne tako davni period u 20. vijeku kada su podsticana negativna osjećanja prema ranjivim grupama u cilju političke dobiti“, kazao je on, dodajući da govori o 1930-im i periodu prije Prvog svjetskog rata.
Zeid je počeo mandat visokog komesara UN 2014. godine za vrijeme Obamine administracije i kazao je da su njegovi kontakti sa Stejt departmentom značajno smanjeni nakon što je Tramp preuzeo dužnost u januaru 2017.
„Trampova administracija se izgleda distancirala od prethodnih administracija u pogledu podrške očuvanju ljudskih prava na globalnom nivou“, kazao je Zeid. Neuspjeh administracije da imenuje ambasadora u Savjetu za ljudska prava u Ženevi, prije nego što se potpuno povukla iz Savjeta „najbolje pokazuje nedostatak svake duboke posvećenosti ljudskim pravima“.
Zeid je bio glasni kritičar vlada širom svijeta zbog njihovog učinka na polju ljudskih prava, međutim njegov mandat visokog komesara se poklopio sa katastrofalnim neuspjehom Savjeta bezbjednosti UN da zaustavi masovna ubistva u Siriji i Jemenu, i generalno padom ljudskih prava na listi prioriteta u UN.
Ključni trenutak se dogodio u martu kada je Zeid spriječen da se govori pred Savjetom bezbjednosti o ljudskim pravima u Siriji, gdje je više od pola miliona ljudi ubijeno u posljednjih sedam godina.
Rusija i Kina su se kategorično protivile, ali je francuska delegacija bio uvjerena da imaju neophodnih devet glasova za nastavak zasjedanja.
Međutim, manje od minut prije početka i predviđenog Zeidovog obraćanja, ambasador Obale Slonovače je obavijestio francuskog kolegu da se predomislio i da će se uzdržati. Zasjedanje je otkazano. Vlada Obale Slonovače je insistirala da je njihov diplomata Bernar Tano Buče, djelovao bez njihove dozvole. Zapadne diplomate su bile ubijeđene da je Tano Buče, koji je prethodno bio ambasador u Moskvi, bio pod pritiskom Rusije da promijeni glas, ali ta misterija nikad nije riješena. Ovaj 67-godišnji diplomata je preminuo u Njujorku od iznenadne bolesti, navodno srčanog udara, mjesec dana nakon njegove kontroverzne apstinencije.
Zeid je kazao da nikada nije razumio mahinacija iza tog glasanja, ali tvrdi da one odražavaju širi trend.
„To mi puno govori o slabljenju uticaja zapadnih sila koje nijesu mogle obezbijediti devet glasova za brifing o ljudskim pravima u Siriji“, kazao je on. „Ukoliko razgovarate o Siriji u Savjetu bezbjednosti, a ne razgovarate o rasprostranjenom kršenju ljudskih prava, o čemu onda uopšte razgovarate? O najnovijem vašaru umjetnina i rukotvorina u Damasku? Pa to je smiješno“.
Zeid je često bio usamljen u svojim istupima. Nade da će sadašnji generalni sekretar Antonio Gutereš, biti glasniji kada su u pitanju ljudska prava od njegovog prethodnika Ban Ki Muna su raspršene, kazao je za britanski list jedan zapadni diplomata u UN koji je želio da ostane anoniman.
„Potpuno je različito ono što priča Zeid u odnosu na ono što priča generalni sekretar, i usljed toga uticaj je smanjen“, kazao je diplomata. „Tu je i širi problem koji se tiče sposobnosti da zloupotrebe ljudskih prava šokiraju i dovedu do promjene politike. Ta veza je prekinuta. Igrači koji je trebalo da slušaju Zeida to nijesu učinili“.
Zeid kaže da je veoma rano u karijeri odlučio da govori o kršenjima ljudskih prava nezavisno od političkih okolnosti. On taj pristup djelimično pripisuje svojoj prvoj misiji kao zvaničnika UN u svojim ranim 30-im godinama kada je iz prve ruke svjedočio nespremnosti i sramežljivosti UN za vrijeme pada Srebrenice, i naknadnom masakru 8000 muškaraca i dječaka od strane vojske bosanskih Srba.
„Osjećali smo da postoje periodi tišine i to je bilo bolno za UN, a UN na kraju nijesu imale poštovanje zaraćenih strana i usljed toga je nastala katastrofa“, kazao je Zeid. „A ukoliko UN nema poštovanje... UN se srozavaju u mojoj glavi. Poštovanje ne stičete tako što ćutite“. Zeidov savjet njegovoj nasljednici Mišel Bašele, koja je bila i politička zatvorenica i predsjednica u rodnom Čileu, jeste da ostane hrabra i da se ne kandiduje za drugi mandat.
„Bio bih veoma sumnjičav prema svakom komesaru koji traži drugi mandat jer bih se zapitao kakvi su dogovori postignuti i da li su postignuti preko leđa žrtava“, kazao je on „Gardijanu“.
Zeid: Osjećao sam se kao prevarant
Posao koji podrazumijeva izloženost zločinima protiv čovječnosti takođe uzima i emotivni danak. Zeid se prisjeća putovanja u Meksiko kako bi razgovarao sa porodicama 43 studenta koje je 2014. otela kriminalna banda i za koje se pretpostavlja da su mrtvi.
„Slušao sam majke i očeve, braću i sestre kako pričaju o onima koji su nestali i vjerovatno ubijeni. Nakon toga imao sam niz intervjua i nijesam bio u dobrom emotivnom stanju da dajem intervjue jer sam se negdje duboko u sebi osjećao kao prevarant“, kazao je Zeid. „Suočeni sa ogromnom, kolosalnom prirodom njihove patnje... od nas su tražili spasenje... željeli su da okončamo njihovu patnju. Žele od nas da učinimo nešto što je na mnogo načina nemoguće uraditi. Otud potiče najveći pritisak ovog posla“.
Bonus video:
