MOGU LI SE IZVUĆI?

Trinaest godina od ekonomskog sunovrata: Argentina opet u krizi

Država, da bi se finansirala, trenutno može jedino da računa na trgovinski suficit koji se ostvaruje najviše izvozom sirovina
52 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 07.02.2014. 12:24h

Argentina je izgleda, trinaest godina poslije bankrotstva, ponovo u ćorsokaku. "Sistem Kiršner", koji je 12 godina uspijevao da opstane, izgleda da se obrušava.

Nacionalna valuta slabi, cijene rastu, narod se dijeli a politički pokušaji predsjednice Kristine Kiršner ovog puta, čini se, da su jalovi.

Finansijska tržišta sve više izražavaju skepsu u pogledu argentinske ekonomije, pesos je prešao simboličnu granicu od osam pesosa za jedan dolar, tako da je argentinska nacionalna valuta prošlog vikenda za dva dana izgubila 16 odsto svoje vrijednosti, dok je tokom čitave 2013. taj pad bio 23 odsto, piše magazin Slejt.

Od ekonomskog sunovrata 2001. Argentina nema više pravo na finansiranje na međunarodnim tržištima. Oko 93 odsto njenog duga je reprogramirano a sedam odsto su otkupili američki spekulativni fondovi koji sada potražuju u cijelini isplatu duga.

Država, da bi se finansirala, trenutno može jedino da računa na trgovinski suficit koji se ostvaruje najviše izvozom sirovina, prije svega soje, što je bio i ključ oporavka zemlje poslije krize iz 2001. Danas, međutim, izvoz sirovina postaje sve neizvjesniji zbog smanjene kineske tražnje.

Tolika obrezvrijeđenost pesosa u kratkom roku nije zabilježena još od kraja 2001. Argentinska vlada je u međuvremenu najavila djelimičnu restrikciju kupovine dolara, kako ne bi dolazilo do odliva kapitala.

Domaći analitičari pad vrijednosti pesosa tumače opštom situacijom na tržištima zemalja u usponu i slabljenjem njihovih valuta, što je slučaj sa Turskom, Čileom, Brazilom, Rusijom, Južnoafričkom Republikom.

Uzroci degradacije ekonomije niza zemalja u razvoju, prema ocjeni analitičara, nalaze se u smanjenoj tražnji sirovina u Kini, čiji je privredni rast pao ispod osam odsto, kao u i drastičnom smanjenju priliva kapitala sa Zapada u zemlje u usponu zbog politike ograničenja ekonomskih olakšica koje je uvela Uprava federalnih rezervi SAD (Fed).

Ali, situacija u Argentini dodatno zabrinjiva, jer njena vlada i predsjednica sve više odaju utisak da su pritisnuti uza zid a da ne znaju kako bi se odatle izvukli.

Centralna banka Argentine je ubrzala pad zvaničnog kursa pesosa kako bi smanjila razliku u odnosu na kurs na "crnom tržištu". To je sasvim nova strategija za zemlju koja je do sada snažno podržavala nacionalnu valutu.

Sve to utiče na gubitak povjerenja investitora i smanjenje konkurentnosti izvoznika, i to u okolnostima u kojima inflacija prema nezvaničnim podacima dostiže 28 odsto a prema zvaničnim 11 odsto. Devizne rezerve zemlje su u posljednje tri godine pale sa 52 na 29 milijardi dolara.

Argentinski analitičari tvrde da nema prostora za strah od povratka krize iz 2001, jer, kako ocenjuju, trenutna kriza se ogleda u padu kursa pesosa i inflaciji a ne u ogromnom državnom dugu kao što je bio slučaj pre 12 godina.

Argentina se suočava i sa energentskom krizom koja postaje sve ozbiljnija, jer vlasti pribjegavaju višečasovnom isključenju struje žiteljima glavnog grada, i to sve u cilju smanjenja rastućeg energetskog trgovinskog deficita.

Sadašnja situacija u Argentini posljedica je politike predsjednice Kiršer, koja je došla na vlast 2007, poslije smrti supruga koji je vodio zemlju od 2003.

Protekle decenije ekonomska politika se svodila na izvoz sirovina koji nije iskorišćen za ulaganje u enegretiku i željeznički saobraćaj, već je novac od izvoznih taksi trošen na puko punjenje državnog budžeta, ali i za bogaćenje političke elite.

Mada smatraju da ne postoji opasnost od širenja argentinske krize, analitičari ipak ukazuju da sve zavisi od okolnosti, prije svega od kineskog privrednog rasta, odluka Feda i promjena cijena sirovina, što ne ide na ruku ovoj latinoameričkoj državi.

Budućnost Argentine je neizvesna. Vlast, bez sumnje, s nestrpljenjem očekuje naredne berbe soje i žitarica kako bi povratila devizne rezerve. Međutim, ne treba očekivati kooperativnost agroindustrije u tom pogledu, jer zbog pada vrijednosti pesosa poljoprivrednici žele da što duže sačuvaju rezerve kako bi ih kasnije prodali po povoljnijoj cijeni.

Ekonomisti očekuje da će zbog devalvacije pesosa rast cijena u Argentini premašiti 30 odsto, i da će se nastaviti odliv kapitala, bez obzira na ograničenje kupovine dolara na maksimalnih 2.000 dolara mjesečno.

Galerija

Preporučujemo za Vas