Dva norveška parlamentarca nominovala su Edvarda Snoudena za Nobelovu nagradu, navodeći da je odbjegli bivši saradnik CIA doprinio "transparentnosti i globalnoj stabilnosti", otkrivajući sofisticiranost sistema nadzora Američke agencije za nacionalnu bezbjednosti (NSA).
"Zapanjujuć je nivo sofisticiranosti i dubini nadzora kojem su izloženi građani širom svijeta, a što je otkriveno zahvaljujući Snoudenu", navodi se u saopštenju Norvežana Snora Valena i Barda Vegara Solhjela.
Svake godine Komitetu za dodjelu Nobelove nagrade poziva kvalifikovane osobe iz nacionalnih skupština i vlada, sudova, univerziteta, te bivše laureate da podnesu nominacije.
Rok za podnošenje prijava je 1. februar. Pobjednik će biti objavljen u oktobru, kao i svake godine.
Profesor sociologije na švedskom univerzitetu Umeo, Stefan Svalfors, u maju prošle godine je predložio Edvarda Snoudena za Nobelovu nagradu za mir. Njegova nominacija nije prihvaćena prošle godine, jer je poslata sa zakašnjenjem.
U pismu koje je poslao norveškom Komitetu za dodjelu Nobelove nagrade, profesor kaže da je predložio Snoudena zbog "junačkog pokušaja, a uz ogromnu ličnu žrtvu, da rasvijetli opsežno špijuniranje preko kompjuterske mreže koju sprovodi američka NSA.
Zbog svoje hrabrosti, Snouden je "pomogao da svijet postane malo bolji i malo bezbjedniji", napisao je profesor i dodao da nominacija ima i simbolični značaj jer pokazuje da "pojedinci mogu da ustanu i bore se za osnovna ljudska prave i slobode".
Svalfors takođe veruje da će nominacija pomoći da Nobelova nagrada za mir ponovo dobije na poštovanju koje je izgubila nakon što je prerano dodijeljena američkom predsjedniku Baraku Obami 2009. godine.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se od 1901. godine i nju je primilo 100 pojedinaca i 24 organizacije.
Bonus video:
