Sjedinjene Američke Države imaju gotovo 17 biliona (hiljada milijardi) dolara (12,3 biliona eura) ukupnog duga, za koji se očekuje da će u sljedećih pet godina porasti na gotovo 23 biliona dolara. Kada se izvuku iz konteksta, ove cifre su zapanjujuće.
Međutim, koliko je to u poređenju sa ostalim velikim ekonomijama? Japan ne zaostaje mnogo i ukupan trenutni dug mu je 11,5 biliona dolara. Po svim standardima, ovo su ogromne cifre.
A ove zemlje nisu usamljene – gotova svaka velika svjetska ekonomija, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ima dug veći od bilion dolara. Međutim, potreban je i kontekst – konačno, dug ne mora nužno da bude problem ako imate prihod kojim ćete ga pokriti.
To je razlog zašto su dvije najčešće mjere koje se koriste za ocjenu zaduženosti neke zemlje: - ukupni dug, izražen kao procenat bruto društvenog proizvoda (BDP); - budžetski deficit, suma za koju državni troškovi prevazilaze njene prihode, izražen kao procenat BDP-a. Neke vlade zapravo ostvaruju suficit – odnosno njihovi prihodi su veći od rashoda.
Ostvarivanje suficita jedan je od najboljih načina da se umanji ukupan nivo duga. Ako pogledamo odnos duga i BDP-a, zaključujemo da je ukupni dug Amerike otprilike jednak njenom godišnjem ekonomskom učinku. To je daleko najveća ekonomija u svijetu i ima najveći dug. Japan je treća po veličini ekonomija u svijetu, ali njegov ogromni dug je više nego dvostruko veći od njegovog BDP-a. Jedina još zemlja u kojoj dug prevazilazi ekonomski učinak je Italija, mada je određeni broj zemalja blizu te granice – konkretno Velika Britanija, Francuska i Kanada.
Čak je i u Njemačkoj, koja se tradicionalno smatra fiskalno odgovornom državom, odnos duga prema BDP-u veći od 80%. Veći dio ovog duga se akumulirao tokom dužeg perioda, ali su vrijednosti skočile posljednjih godina kada su se vlade borile da izađu na kraj sa finansijskom krizom 2008. i recesijom koja je uslijedila i opustošila gotovo sve velike ekonomije. Spasavanje banaka, stimulativne ekonomske mjere i slabije ubiranje poreza primorali su vlade da se više zadužuju. Na primjer, 2007. je zaduženost Velike Britanije bila samo 44% BDP-a, u odnosu na prošlogodišnjih 88%.
Ovo dijelom odražava odnos ogromnog finansijskog sektora prema ukupnoj ekonomiji. Odnos duga i BDP-a u SAD je 2007. bio 64%, kao i u Francuskoj i Njemačkoj. Nasuprot tome, odnos duga i BDP-a u Kini i Indiji, koje su zabilježile ekonomski pad, ali ne i recesiju, nije se značajno mijenjao u posljednjih pet godina, niti se očekuje njegovo pogoršanje u narednih pet godina.
Zapravo, u slučaju Kine, očekuje se značajan pad zaduženosti. U drugim zemljama je manje ohrabrujuća slika. MMF procjenjuje da će se, izuzev Njemačke, sve visokozadužene zemlje narednih godina mučiti da smanje nivo zaduženosti. U Velikoj Britaniji, gdje je vlada dosta učinila na smanjenju nivoa zaduženosti, odnos duga prema BDP-u zapravo će se kretati prema 100%. Jedan od razloga za ovo je nesposobnost vlade da umjesto deficita zabilježi suficit.
Drugim riječima, nesposobnost da živi od onoga što ima. MMF procjenjuje da će samo Australija i Kina od 12 najvećih svjetskih ekonomija do 2018. početi da bilježe suficit, dok će se u Njemačkoj suficit uvećati. Rusija će, kako ova finansijska institucija smatra, sa suficita preći u deficit. Ipak, očekuje se da najveće ekonomije ostvare napredak u smanjenju deficita.
Galerija
Bonus video:
