Blokada SAD koštala 24 milijarde dolara

Zbog zastoja između republikanaca i Bijele kuće, stotine hiljada zaposlenih u vladi je privremeno otpušteno
15 komentar(a)
Ažurirano: 17.10.2013. 12:08h

Američka ekonomija i povjerenje potrošača pretrpjeli su ozbiljnu štetu zbog dvosedmične blokade savezne Vlade, koja je prema procjenama kreditnih agencija, koštala Sjedinjene Američke Države (SAD) 24 milijarde dolara. Iako su se tržišta akcija tokom poslovanja u srijedu oporavila, analitičari su ukazali da postoje jasni dokazi štete i upozorili da bi nastavak političkih sukoba u januaru mogao izazvati nove boljke, prenose agencije. Djelimična obustava rada američke Vlade, koja je nastupila 1. oktobra, mogla bi umanjiti godišnji privredni rast SAD 0,5 do 0,6 odsto u četvrtom kvartalu, procjene su kreditnih agencija Mudis i Standard i Purs.

Kako navodi S&P, blokada američke Vlade koštala je ekonomiju te zemlje 24 milijarde dolara, jer je više hiljada državnih službenika bilo primorano da ode na neplaćeni prinudni odmor, pošto je Vlada odložila mnoge ugovore, a nacionalni parkovi, koji su od ključnog značaja za turizam, bili zatvoreni. Zbog toga, nekoliko ekonomista je smanjilo prognoze privrednog rasta SAD za četvrti kvartal na oko dva odsto, što je jedva dovoljno za generisanje novih radnih mesta neophodnih za obaranje nezaposlenosti. Kako navodi većina ekonomista, američka centralna banka, Federalne rezerve (Fed) će vjerovatno uočiti potrebu da zadrži podsticajne mjere do kraja ove godine, ako ne i duže, kako bi umanjila negativne posljedice krize. "Suština je da je blokada Vlade nanijela štetu američkoj ekonomiji", navodi se u saopštenju S&P-a.

Kapitulacija republikanaca

Republikanski i demokratski lideri Senata SAD postigli su juče dogovor o prekidu djelimične blokade federalnih organa i podizanju limita američkog zaduživanja.

Očekivalo se da Predstavnički dom i Senat odobre fiskalni dogovor kasnije juče, kako bi ga predsjednik Barak Obama mogao potpisati prije današnjeg isteka roka.

Samo nekoliko sati prije isteka roka koje je Ministarstvo finansija odredilo za podizanje granice zaduživanja, predsjednik Predstavničkog doma Džon Bejner je nagovijestio da je spreman da prihvati mirovni dogovor iz Senata, koji nije sadržao skoro nikakve ustupke konzervativcima.

Prema sporazumu, sredstva za finansiranje federalne vlade bila bi produžena do 15. januara, dok bi limit za zaduživanje važio do 7. februara, a narednih nekoliko mjeseci bi bili iskorišćeni za konačan dogovor.

U Senatu je demokratski lideri Hari Rid opisao dogovor kao „istorijski“, rekavši da će obezbijediti Kongresu vrijeme da radi na postizanju dugoročnog sporazuma o budžetu.

Poraz republikanskog rukovodstva: Bejner

Političari, bankari i ekonomisti upozoravali su na globalne ekonomske posljedice ukoliko ne bi bio postignut sporazum o podizanju granice zaduživanja vlade SAD, odnosno to bi moglo da dovede u pitanje vrijednost dolara, novac svjetskih rezervi, kao i obveznica američke vlade, koje se smatraju najsigurnijim u svijetu.

Portparol Bijele kuće Džej Karni je rekao novinarima da se Obama nada da će oba doma Kongresa „glatko“ usvojiti sporazum Senata.

Upitan da li zakon, koji sadrži nekoliko ustupaka republikancima, predstavlja pobjedu Obame u dvonedjeljnom ratu sa republikancima, Karni je odgovorio: „Ovdje nema pobjednika“.

„Ekonomija je trpjela... američki narod je platio cijenu ovoga“, dodao je Karni.

Zbog zastoja između republikanaca i Bijele kuće, stotine hiljada zaposlenih u vladi je privremeno otpušteno. Većina nacionalnih parkova, muzeja, federalnih zgrada i usluga nije funkcionisala, a bila je odložena isplata i penzija i naknada vojnim veteranima.

Senator Džon Mekejn, čije su kolege republikanci izazvale krizu zahtjevima za povlačenje Obaminog zakona o reformi zdravstvene zaštite, rekao je juče da dogovor predstavlja „kraj mučne odiseje“ za Amerikance.

„Ovo je jedno od najsramnijih poglavlja koje sam doživio od kada sam u Senatu,“ rekao je Mekejn, koji je stalno upozoravao republikance da zahtjeve za promjenama takozvanog „Obamakera“ ne povezuju sa limitom zaduživanja ili zakonom o finansiranju vlade.

Dogovor se smatra pobjedom za Obamu, koji se držao čvrsto i odbijao da pregovara o promjenama Obamakera, te porazom Bejnera, koji ponovo nije uspio da ujedini svoj bunotvni republikanski kokus, posebno poslanike udružene sa pokretom Čajanka.

Bijela kuća je takođe nagovijestila da bi Obama mogao iskoristiti poraz konzervativaca u Kongresu da pogura druge prioritete administracije, poput reforme zakona o imigraciji.

Galerija

Bonus video: