Sumnjive škole

Svaki šesti učenik morao da plati mito obrazovnim institucijama

Roditelji žele najbolje za svoju djecu i zbog toga ih beskurpulozni funkcioneri koji kontrolišu mjesta u obrazovnim institucijama iskorištavaju do krajnjih granica
64 pregleda 2 komentar(a)
školska torba, Foto: Shutterstock
školska torba, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 12.10.2013. 14:47h

Korupcija u obrazovnom sistemu je ozbiljan problem koji utiče na kvalitet škola i univerziteta širom svijeta, navodi se izvještaju antikorupcijske organizacije Transparency International u kome stoji da je jedan od šest studenata morao da plati mito obrazovnim institucijama.

U nekim djelovima subsaharske Afrike i Azije to znači da roditelji moraju da plate naknadu za mjesto u školi, što bi trebalo da bude besplatno.

U istočnoj Evropi studenti plaćaju mito kako bi se upisali na univerzitet.

Roditelji žele najbolje za svoju djecu i zbog toga ih beskurpulozni funkcioneri koji kontrolišu mjesta u obrazovnim institucijama iskorištavaju do krajnjih granica

U ovogodišnjem istraživanju ispitanicima je postavljalo pitanje o njihovoj percepciji i direktnim iskustvima u vezi sa nepoštenjem u obrazovnom sistemu.

Sumnjive škole

U mnogim državama je percepcija obrazovnog sistema izrazito negativna. U izvještaju se navodi da skoro tri četvrtine Kameronaca i Rusa smatra njihov obrazovni sistem „korumpiranim ili izrazito korumpiranim“.

Rezultati pokazuju veliki raspon zloupotrebe.

U Pakistanu postoje hiljade „sumnjivih škola“ bez stvarnih studenata koje koriste državna sredstva kako bi platili „učitelje duhove“.

Finansijski gubici u školama u Keniji imaju vrijednost 11 miliiona školskih knjiga, navodi se u izvještaju. Istraživanje u 180 škola u Tanzaniji pokazuje da više od trećine namjenjenih sredstava nije došlo do škola.

U Grčkoj se upozorava na nepotizam u visokoškolskim institucijama, dok u Vijetnamu postoji problem sa potplaćivanjem kako bi se osigurala mjesta u najtraženijim školama.

U izvještaju se citiraju podaci Ujedinjenih nacija koji pokazuju da se u više od 110 zemalja svijeta ubiru naknade za obrazovanje koje bi po zakonu trebalo biti besplatno.

Stepen nepoštenja

Zašto je obrazovanje tako osjetljivo na korupciju?

Roditelji žele najbolje za svoju djecu i zbog toga ih beskurpulozni funkcioneri koji kontrolišu mjesta u obrazovnim institucijama iskorištavaju do krajnjih granica, navodi se u izvještaju.

To takođe uključuje velike količine državnog novca koji se gubi na putu do lokalnih školskih funkcionera. U Nigeriji je u samo dvije godine izgubljen 21 milion dolara namijenjen školama.

Međutim, korupcija nije samo problem zemalja u razvoju.

Velika potražnja za univerzitetskim obrazovanjem je otvorila mogućnost nezakonitom naplaćivanju obrazovnih usluga.

Studentima je više nego ikad potrebna visoka stručna sprema i pod velikim su pritiskom da se upišu na univerzitet i da ga završe s dobrim ocjenama, što stvara plodno tlo za korupciju i prevaru.

Lažne diplome nisu samo bezazlena samoobmana jer ih mnogi koriste kako bi dobili posao za koji je potrebna visoka stručna sprema, uključujući i posao u nuklearnoj elektrani

U nekim državama je prisutna i mnogo praktičnija vrsta potplaćivanja, kao naprimjer u Rumuniji u kojoj smještaj u studentskom domu podrazumijeva plaćanje mita.

Potražnja za diplomom je takođe pokrenula industriju lažnih univerziteta.

U Sjedinjenim Državama postoji oko hiljadu univerziteta koji prodaju lažne diplome, procjenjuje Transparency. Lažne diplome nisu samo bezazlena samoobmana jer ih mnogi koriste kako bi dobili posao za koji je potrebna visoka stručna sprema, uključujući i posao u nuklearnoj elektrani, što je jedan od poznatih slučajeva.

Potražnja za visokim obrazovanjem kao globalnim multi milijarderskim biznisom je otvorila mogućnost za prevare, kaže Filip Altbač, direktor Centra za međunarodno visoko obrazovanje na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bostonu. Altbač poziva na koordiniranu međunarodnu saradnju kojom bi se postavili jasni standardi i dijelile informacije.

Potreba za integritetom

Istraživanje Transparency Internationala pokazuje da korupcija ima korozivni učinak na obrazovanje tako što podiže cijene i umanjuje kvalitet.

"Mnogi ljudi ne shvataju razmjere korupcije u obrazovanju, od finansiranja obrazovanja do akademske korupcije“, kaže urednik izvještaja Garet Svini.

"U nekim državama to je tako ozbiljan problem koji bi mogao potkopati vjerodostojnost njihovog obrazovnog sistema“, dodaje on.

Međutim, u izvještaju se navode i neki pozitivni koraci u borbi protiv korupcije.

U Čileu je u škole uveden predmet Borba protiv korupcije, a profiteracija mobilne telefonije u Africi se koristi kako bi se ljudima omogućilo da izraze svoju zabrinutost vezanu uz podmićivanje u školama.

U mnogim državama su otvoreni centri za pravno savjetovanje kako bi se pomoglo zajednici da započne pravnu borbu protiv korupcije u školama. Takođe postoje i međunarodni napori da se poboljša nadzor sredstava namijenjenih obrazovanju.

Ljudsko pravo

"Mnogi ljudi ne shvataju razmjere korupcije u obrazovanju, od finansiranja obrazovanja do akademske korupcije“, kaže urednik izvještaja Garet Svini

"Korupcija je prepreka osnovnom ljudskom pravu na obrazovanje“, kaže Svini.

Iako postoje aktivisti koji pozivaju na obrazovanje za sve kao što je Malala Jusufzai iz Pakistana, ovaj izvještaj upozorava na prepreke koje nastaju u najsiromašnijim zajednicama zbog nelegalnog plaćanja pristupa školama.

Nastavnici uzimaju mito kako bi nadomjestili svoje jadne plate ili neredovna primanja, što podstiče pitanja o nedostatku sredstava koja dolaze s viših nivoa.

Svini kaže da bi trebalo da postoji način mjerenja dobrog upravljanja u svim budućim svjetskim obrazovnim ustanovama.

"Čak i kada se ukinu formalne školske nadoknade, mnoga domaćinstva su i dalje prisiljena plaćati neformalne nadoknade. Kako sebi jedna porodica može da priušti takve troškove kada ne mogu da priušte ni normalne dnevne obroke“, pita se Polin Rouz, direktorica Unescovog globalnog izvještaja za nadzor koji prati napredak država ka uvođenju osnovnog obrazovanja za sve.

„Dok se ne iskorijene ti skriveni troškovi, ne možemo obrazovanje nazivati besplatnim i univerzalno osnovno obrazovanje će i dalje biti nedostižan cilj za najsiromašnije“, zaključuje Rouz.

Preporučujemo za Vas