Industrijski simbol

Detroit bankrotirao zbog duga od najmanje 15 milijardi dolara

Deficit gradskog budžeta Detroita iznosi oko 380 miliona dolara, ali je procijenjeno da je dugoročni dug između 17 i 20 milijardi dolara
11 komentar(a)
Ažurirano: 19.07.2013. 07:58h

Grad Detroit podnio je zahtjev za bankrot i tako postao najveći grad u američkoj istoriji koji je to učinio - dugovi iznose najmanje 15 milijardi dolara.

Deficit gradskog budžeta Detroita iznosi oko 380 miliona dolara, ali je procijenjeno da je dugoročni dug između 17 i 20 milijardi dolara.

Grad koji je nekada bio simbol industrijskog progresa zatražio je od federalnih vlasti bankrotsku zaštitu od kreditora i dozvolu da rasproda svoju aktivu kako bi isplatio dugove.

Detroit je nekadašnji centar automobilske industrije u SAD, ali se već više od decenije nalazi u problemima nakon žestokih udaraca koje je zbog ekonomske krize pretrpjelo "srce grada" koji je nekada sa ponosom nosio ime "Motor city".

BBC navodi da su svi javni servisi na ivici kolapsa, samo trećina ambulatnih stanica radi, a više od 78.000 poseda i nekretnina napušteno i u stanju propadanja. Samo 53 odsto ljudi koji su ostali u gradu plaća poreze na imovinu.

Grad koji se nekada ponosio svojim zgradama, fabrikama i velikim neonskim reklamama sada je noću u polumraku - 40 odsto uličnog osvjetljenja ne funkcioniše.

Kevin Or, koga je država Mičigen imenovala za menadžera za vanredne situacije, u četvrtak je zatražio od federalnog sudije dozvolu da grad bude stavljen u zaštitu od bankrota.

Nakon perioda od 30 do 90 dana sud će odlučiti da li grad ima pravo na to, a ako odgovor bude pozitivan gradu će biti dopušteno da likvidira aktivu kako bi namirio obaveze prema kreditorima i popunio fondove za isplatu plata i penzija.

Or je prošlog mjeseca ponudio kreditorima deset centi za svaki dolar koji im se duguje, kada je i rekao da su šanse da grad proglasi bankrot 50-50.

Njegov predlog je brzo odbijen, kreditori, sindikati i penzioni odbori nijesu pristali da pomognu u restruktuiranju finansija i sada je bankrot praktično neminovan.

"Bankrot je prvi korak ka oživljavanju ovog grada", rekao je Or.

Foto: Reuters

U posljednjih nekoliko mjeseci, grad se oslanjao na pomoć države kako bi isplatio zarade zaposlenima.

"Ja zaista nijesam želio da krenemo ovim putem, ali tu smo gdje smo i moramo da izvučemo najbolje iz ove situacije. Nećemo zatvoriti kapije, nastavićemo da isplaćujemo plate, servisi će nastaviti da rade", rekao je gradonačelnik Dejv Bing.

Grad koji je dok je cvjetao 50-ih imao skoro dva miliona stanovnika, sada ima 713.000 sa neuporedivo većim procentom siromaštva i najvećom stopom nasilnih krivičnih djela u SAD.

Mediji navode da je osim propasti ekonomske industrije više sporednih faktora uticalo na propast grada. Osim činjenice da je svoje obaveze godinama plaćao pozajmljenim novcem, u spirali propasti jedan od ključnih činilaca je i to što je u posljednjoj deceniji iz Detroita otišlo 250.000 ljudi, mahom srednje klase odnoseći sa sobom i svoja mala preduzeća. To znači da je Detroit ostao i bez ogromnog poreskog novca.

Analitičari strijepe da će poslije ovog poteza i ostale firme koje posluju u plusu otići, kao i da će uzdrmani pa probuđeni automobilski gigant GM možda promeniti grad.

Ipak, iz GM-a poručuju da "sa ponosom Detriot zovu svojom kućom i da se nadaju da će bankrot kome se niko nije nadao, označiti novi početak za cio grad i industriju".

I drugi gradovi, kao Njujork, Klivlend ili Filadelfija imali su svojevremeno velike finansijske probleme, ali niejsu proglasili bankrot, već su svoje dugove reprogramirali.

Galerija