Jedna od tema predstojećeg samita predsjednika SAD i Rusije, Donalda Trampa i Vladimira Putina, mogla bi biti i trka u naoružanju, piše Asošiejted pres (AP).
Tramp je po pitanju nuklearnog oružja prilično dvosmislen, budući da povremeno govori o njegovoj eliminaciji dok istovremeno poziva na jačanje američkog arsenala i hvali se svojim "nuklearnim dugmetom", navodi ta agencija.
Govoreći o eventualnom susretu s Putinom, američki predsjednik je u martu u istoj rečenici rekao da trka u naoružanju "izmiče kontroli" i da nikada neće dozvoliti nijednoj zemlji da ima oružje "čak ni približno američkom", iako ga Rusija već ima.
Ispoljavanje tih suprotstavljenih težnji tokom razgovora s Putinom u Helsinkiju bi moglo mnogo da utiče na smjer američke odbrambene politike, piše AP.
U Briselu, prije nego što je napustio samit NATO, novinar je pitao Trampa da li će pokrenuti pitanje američkih dugogodišnjih optužbi da Rusija krši sporazum o nuklearnom oružju iz vremena Hladnog rata i da li se zalaže za produžavanje sporazuma "Novi START", koji je u prošlosti kritikovao.
Trampov odgovor je bio "da", što je, kako navodi AP, prvi javni nagovještaj da on želi produženje sporazuma "Novi START", koji ističe za tri godine. Zatim, u petak, američki predsjednik je neodređeno rekao da bi "bilo nevjerovatno postignuće kada bismo uspjeli da uradimo nešto oko neširenja nuklearnog oružja".
Trampova vlada je do sada pokazla malo interesovanja za dalje smanjenje američkih i ruskih arsenala strateškog nuklearnog oružja, a više se bavila formulisanjem sopstvene nuklearne politike i borbe protiv nuklearne prijetnje iz Sjeverne Koreje.
Ruskim i američkim strateškim nuklearnim oružjem, sposobnim da pogodi teritoriju onog drugog, bavi se sporazum "Novi START", koji je 2010. ispregovarala administracija Baraka Obame. Prema tom sporazumu, obje zemlje mogu imati do 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava. Obama se zalagao za dalja smanjenja, ali su se odnosi Moskve i Vašingtona pogoršali poslije ruskog pripajanja Krima 2014.
"Novi START" će isteći u februaru 2021. ako se obje strane ne saglase da ga produže. Američka vlada razmatra svoje stavove pa se ne zna da li će Tramp i Putin učiniti više od davanja saglasnosti da njihovi timovi prouče mogućnosti za produženje. AP navodi da se američki zastupnici kontrole naoružanja zalažu za produženje, djelimično i zbog odredbe da obe strane mogu da nadgledaju šta ona druga radi na polju strateškog naoružanja.
"Ako ne produže 'Novi START' postoji zabrinjavajuća mogućnost da od 2021. više ne bude postojalo pravno obavezujuće ograničenje dva najveća svjetska arsenala, i kao posljedica toga bi bilo mnogo teže bavljenje svim teškim bezbjednosnim izazovima koje imamo s Rusima", rekao je Deril Kimbal, izvršni direktor nevladine organizacije Udruženje za kontrolu naoružanja.
Analitičari se pitaju kakav bi mogao biti Trampov pristup u razgovorima s Putinom o kontroli naružanja, piše AP.
Putin je u maju najavio da će ruska vojska uskoro dobiti novu generaciju nuklearnog oružja, uključujući i interkontinentalnu raketu za koju je ranije rekao da može da leti bilo preko Sjevernog ili Južnog pola i da pogodi mete bilo gdje u svijetu još jačim i još brojnijim bojevim glavama. Ruski lider je tvrdio da taj projektil može da izbjegne svaki protivraketni sistem.
Putin je takođe promovisao ruski razvoj nuklearno naoružane hipersonične letjelice, pet puta brže od zvuka, i naprednije od bilo čega u američkom arsenalu. SAD rade na tehnologiji hipersoničnog projektila ali se navodi da postoje strahovi od zaostajanja za Rusijom i Kinom.
AP ipak navodi da dva predsjednika najvjerovatnije neće toliko ulaziti u detalje, budući da bi kontrola naoružanja bila samo jedna od tema.
Američki ambasador u Moskvi Džon Hantsmen takođe nije siguran kako će Tramp prići kontroli naoružanja u Helsinkiju, ali je rekao da će se izvjesno razgovarati o optužbama da Rusija krši Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF), iz 1987.
INF je bio prvi sporazum dvije supersile da zabrane čitavu jednu klasu oružja - krstareće i projektile lansirane sa zemlje dometa između 500 i 5.500 kilometara. Vašington tvrdi da Rusija krši taj sporazum testiranjem i raspoređivanjem zabranjene krstareće rakete.
Rusija snažno negira bilo kakvo kršenje sa svoje strane i tvrdi da neki elementi američkog sistema protivraketne odbrane krše INF.
Stefan Sestanovič, stručnjak za ruske i evroazijske studije u Savjetu za spoljnu politiku, smatra da ima prostora za rješenje optužbi o kršenju sporazuma, putem verifikacionih posjeta jedne i druge strane, koje bi ustanovile domet raketa bez odavanja osjetljivih tehnoloških informacija.
Spisak američkih pritužbi na rusko ponašanje u domenu nuklearnog oružja je porastao posljednjih godina, piše AP. Te napetosti su oslikane u novoj američkoj nuklearnoj strategiji, u kojoj se raspoređivanje novih vrsta američkog nuklearnog oružja pravda ruskim oslanjanjem na nuklearno oružje.
U strategiji se upozorava da ruska strategija potencijalne vojne upotrebe nuklearnog oružja "povećava mogućnost za opasne pogrešne proračune i eskalaciju".
Bonus video:
