Narednik koji je osumnjičen da je u Avganistanu ubio 16 civila, uglavnom žena i djece, vojnik je iz savezne američke države Vašington koji je upućen u Avganistan sa specijalnim zadatkom, uspostavljanja povjerenja lokalnog življa kroz zajedničke patrole.
Neimenovani američki funkcioneri na koje se poziva AP, kažu da je taj vojnik sam napustio vojnu bazu na jugu Avganistana i otvorio vatru u nedjelju ujutro na porodice koje su spavale u dva sela u blizini baze.
Riječ je o vojniku iz zajedničke baze Luis-Mekord, država Vašington. Njegov zadatak je bio da pomogne specijalnim jedinicima, ili "zelenim beretkama" ili mornaričkim fokama, u operaciji uspostavljanja stabilnosti po selima.
Takve operacije su izvođene u cilju zadobijanja povjerenja lokalnog stanovništva, a američki vojnici su išli u patrole zajedno sa lokalnim ljudima da vode računa o bezbjednosti.
Neimenovani narednik je današnje napade u dva sela, prema riječima lokalnog stanovništva, započeo u tri sata ujutro, u oblasti Pandžval, izvan Kandahara, u ruralnoj sredini koja je kolijevka talibana i gdje su se koalicione snage godinama borile da uspostave kontrolu.
Sela se nalaze na oko 500 metara od američke vojne baze.
Seljaci kažu da je napadač ulazio iz kuće u kuću i pucao na ljude koji su spavali. Oni kažu da je ušao u tri kuće i da je zapalio neka od tijela. Iz jedne porodice pobio je 11 ljudi, a devet žrtava bila su djeca.
Neki seljaci kažu da vjeruju da je bilo više napadača, međutim američki funkcioneri su saopštili da je on bio sam.
Nakon što je počinio napad, on se vratio u bazu i predao. Sada se nalazi u NATO bazi u Avganistanu.
Avganistanski poslanici zatražili su danas da američki vojnik koji je u nedjelju ubio 16 civila bude izveden na javno suđenje u Avganistanu.
"Ozbiljno zahtijevamo i očekujemo da vlada SAD kazni krivce i da im bude suđeno javno pred narodom Avganistana," saopštio je donji dom parlamenta.
Ubistvo 16 civila posljednje je u seriji incidenata koji su doveli do ozbiljnog narušavanja odnosa SAD i Avganistana i otežali sprovođenje plana o postepenom povlačenju 130.000 vojnika NATO predvođenih SAD do kraja 2014. godine.
Civilne žrtve predstavljaju glavni izvor sporenja između avganistanske vlade i međunarodnih snaga koje predvodi NATO.
SAD: Moguće povlačenje iz Avganistana i prije kraja 2014.
SAD bi mogle da povuku svoje trupe iz Avganistana i prije kraja 2014. godine, kako je do sada bilo najavljivano, a posljednja ubistva avganistanskih civila koja je počinio američki vojnik dodatno otežavaju ionako loš položaj u kojoj se nalazi američka vojska u toj zemlji.
Amerika je poslije 2001. godine ušla u Avganistan u rat sa talibanima pod imperativom pobjede, a danas, 11 godina kasnije, želi što prije da izađe iz cijele priče, ocijenila je agencija AP.
Posljednje istraživanje Vašington Posta i tv ABC News-a pokazuje da su i građani Amerike umorni od rata u Avganistanu, pa tako 60 odsto njih kaže da ga nije trebalo ni voditi, a 55 odsto smatra da se većina Avganistanaca ne slaže sa onim što SAD rade u njihovoj zemlji.
"Situacija nije dobra. Naše trupe su pod ogromnim pritiskom u Avganistanu, jer je u pitanju rat kakav nikada do sada nismo vodili. Mislim da je dobro da se naše trupe povuku, kao što je predsjednik Obama najavio", rekao je šef demokratskih senator Hari Rid.
Tome se sada ne protive ni republikanci, koji su ranije bili protiv brzog povlačenja iz Iraka i Avganistana.
"Postoji nešto duboko pogrešno u našem pristupu cijelom tom regionu, i mislim da će situacija biti samo gora, ne bolja", smatra republikanski kandidat za predsjedničku nominaciju Njut Gingrič.
Američki sekretar odbrane Leon Paneta je izjavio da se nada da bi avganistanske trupe mogle da preuzmu vodeću ulogu širom zemlje do sredine sljedeće godine, i da bi tada u Avganistanu ostale samo manji broj američkih i NATO trupa.
Merkel iznenada u posjeti Avganistanu
Njemački kancelar Angela Merkel je danas doputovala u iznenadnu posjetu Avganistanu, gdje je izjavila da ne može biti sigurna da će međunarodne snage biti povučene do 2014. godine, kako je planirano.
Merkel je rekla da se nije stiglo do tačke kada Njemačka može da kaže: "Povući ćemo se danas".
"Zato ne mogu da kažem da ćemo u tome uspjeti do 2013/2014. godine. Postoji volja, mi to želimo i radimo u tom pravcu", kazala je Merkel, prenijeli su njemački mediji.
Merkel, koja je u Avganistan stigla pod najstrožim mjerama sigurnosti i u najvećoj tajnosti, će prvo posjetiti poljski logor Bundesvera Masar-i-Sharif u provinciji Balh, iako je želhela da najprije posjeti vojnike u nemirnoj provinciji Kundus. To, međutim, nije bilo moguće zbog lošeg vremena.
U Avganistanu, gdje, pored Kosova, Bundesver ima svoju najveću misiju sa oko čak blizu 5 000 vojnika, Merkelova je prvi put bila 2010. godine i tada, po prvi put, misiju označila imenom ''ratna''.
Ova posjeta Merkelove, za koju se kaže da je dugo planirana,protiče u znaku krvoprolića , koji je počinio američki vojnik u Kandaharu.
Za njemačke vojnike se kaže da se od svih misija- od juga Afrike, preko Meditrana i Balkana, upravo iz Avganistana vraćaju najčešće sa psihičkim traumama, tjelesnim ranama ili - tamo ginu.
Galerija
Bonus video:
