NATO pojačava razmjenu obavještajnih podataka kao odgovor na talas sabotaža i drugih incidenata koji se, po svemu sudeći, povezuju sa Rusijom, ali treba da bude „smiren i samouvjeren“ da može da se izbori sa svakom prijetnjom koju bi Moskva mogla da predstavlja, rekao je danas za Rojters najviši vojni komandant Alijanse.
Izjava generala američkog Ratnog vazduhoplovstva Aleksusa Grinkeviča uslijedila je nakon što je danska vojna obavještajna služba upozorila da će Rusija vjerovatno u narednim mjesecima intenzivirati hibridni rat protiv Zapada - termin koji obuhvata niz napada ispod nivoa konvencionalnog vojnog napada.
Danska služba je dodala da postoji „nizak, ali rastući rizik“ da bi Moskva mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO-a koje se graniče sa Rusijom.
„To zabrinjava“, rekao je Grinkevič, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO-a u Evropi, govoreći o nizu incidenata posljednjih sedmica, među kojima su pokušaj napada dronom na njemačkom aerodromu Lajpcig/Hale i slučaj u kojem je ruski brod ispalio signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru.
„Ali treba da budemo smireni i uvjereni da mi, kao savez, najmoćniji savez u istoriji, imamo sredstva i mehanizme koji su nam potrebni da upravljamo ovim rizikom“, dodao je.
Moskva je više puta negirala bilo kakvu umiješanost u hibridno ratovanje ili sabotažne operacije u zemljama NATO-a, kao i da planira bilo kakav sukob.
Grinkevič je govorio za Rojters putem telefona, na putu ka ceremoniji primopredaje dužnosti u sjedištu NATO-a u Norfolku, u Virdžiniji, gdje general britanske vojske preuzima dužnost od viceadmirala američke mornarice.
Upitan o riziku od ograničenog ruskog napada na teritoriju NATO-a, Grinkevič je naglasio spremnost Alijanse za takav scenario, navodeći da je takav razvoj događaja „malo vjerovatan, ali da ga ne možemo isključiti“.
Grinkevič je odbacio tvrdnje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da vidi priliku za napad na NATO, s obzirom na to da su SAD, prema izvorima upoznatim sa podacima, u ratu sa Iranom potrošile veliki dio svojih globalnih zaliha visoko preciznih raketa dugog dometa.
„Apsolutno ne. Bolje mu je da to ne pokuša dok sam ja na dužnosti“, rekao je, dodajući da je NATO u dobroj poziciji da odbrani svaki pedalj svoje teritorije.
„Ako pođemo od faze u kojoj se sada nalazimo i počnemo da uočavamo nove prijetnje, uvjeren sam da sada imam ovlašćenja koja su mi potrebna da preduzmem mjere kako bih odvratio bilo kakvu agresiju protiv Alijanse.“
Predaja komande u Norfolku evropskom komandantu dio je šire reorganizacije, u skladu sa zahtjevima predsjednika SAD Donalda Trampa da evropske zemlje preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost. U okviru tih promjena, Evropljanin će preuzeti i komandu nad Združenom komandom NATO-a u Napulju.
Združena komanda NATO-a u Norfolku odgovorna je za operacije na Arktiku i u sjevernoj Evropi, kao i za zaštitu transatlantskih ruta za dopremanje pojačanja i zaliha.
Nastojeći da umiri evropske saveznike zabrinute zbog tekućeg preispitivanja rasporeda američkih snaga na kontinentu, Grinkevič je rekao da će Vašington nastaviti da NATO-u „obezbjeđuje ključne, ali ograničenije kapacitete“, dok evropske zemlje budu preuzimale veću ulogu.
On je izjavio da „nema unaprijed određenog ishoda“ kada je riječ o tome koliko će američkih vojnika ostati u Evropi i „koji bi kapaciteti mogli biti premješteni“. Na kontinentu je trenutno stacionirano oko 80.000 američkih vojnika.
Tramp je više puta prijetio izlaskom iz NATO-a, u kojem SAD imaju vodeću ulogu od njegovog osnivanja 1949. godine, optužujući Evropljane da premalo ulažu u sopstvenu bezbjednost.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
