Na sankcija nametnute od strane država članica Evropske unije Iran je odgovorio – kontrasankcijama.
"Uprkos brojnim zahtjevima za kupovinu plina i nafte koji dolaze iz zemalja Evropske unije Iran je odlučio da takve proizvode neće slati u te zemlje", rekao je za novinsku agenciju Mehr portparol iranskog ministarstva za naftu, Alireza Nikzad Rahbar.
U obraćanju javnosti Rahbar nije rekao iz kojih tačno zemalja članica Evropske unije dolaze takvi zahtjevi, ali se nova odluka o odbijanju prodaje nafte članicama EU više nego očigledno poklapa sa novim setom restrikcija iz EU kojima se iranskim bankama zabranjuje bilo kakva interakcija sa evropskim bankama osim u slučajevima humanitarnog karaktera.
Embargo EU ima za cilj da oslabi iransku nuklearnu industriju u kojoj se, kako smatra Brisel, proizvodi i obogaćeni uran neophodan za proizvodnju atomske bombe, dok Teheran ne odstupa od svojih tvrdnji da razvija nuklearni program isključivo zbog medicinskih i civilnih ciljeva.
Iranska sredstva u evropskoj centralnoj banci takođe su zamrznuta, a brodogradilištima Evropske unije zabranjeno je da grade i isporučuju tankere namijenjene Iranu.
"Teheranske protivsankcije direktan su odgovor na neprijateljske mjere", rekao je Rahbar.
Tačan rezultat sankcija nije jasan zbog male količine informacija koje na tu temu dolaze iz Irana, SAD pretpostavljaju da je postepenim uvođenjem sankcija Iran izgubio 40 milijardi dolara u prihodima koji su rezultat trgovine sa inostranstvom.
Ranije ovog mjeseca iranski ministar za naftu Rostam Kasemi potvrdio je da je izvoz nafte opao za 40 posto što se poklapa i sa američkim procjenama. Međutim, portparol Rahbar je juče demantovao ovakve vijesti i objavio da sankcije nisu pogodile izvoz iranske nafte jer je Iran potpisao ugovore o prodaji sa drugim zemljama.
Nakon sedam mjeseci pada zbog sankcija, iranski izvoz nafte se oporavio. Sankcije su u početku naškodile izvozu ali su Kina i Južna Koreja ubrzo povećale svoje narudžbe pa se izvoz nedavno oporavio. Iran, osim toga, ima druge najveće rezerve plina na svijetu, oko 28 triliona kubnih metara,a skoro je započeo sa izgradnjom gasovoda prema Siriji koji vrijedi 10 milijardi dolara u namjeri da ojača svoj energetski sektor i da pomogne ratom razrušenom susjedu, kako je krajem prošle godine prenio RT.
Bonus video:
