Ujedinjene nacije procjenjuju da bi do 2100. godine na Zemlji moglo da živi i 10 milijardi stanovnika, što će otežati život uz nedovoljno hrane, manje nafte...
Već sada, kad na Zemlji živi sedam milijardi stanovnika, mnogi žive u siromaštvu, hrane već sad nema dovoljno u poejdinim djelovima svijeta, povećava se urbanizacija i sve više osjećamo klimatske promjene, navodi Business Insider.
Sela će nestajati
Do 2100. godine čak 80 odsto svjetskog stanovništva će živjeti u gradovima. Pojačana urbanizacija će biti jedan od glavnih razloga zašto će planeta "izdržati" 10 milijardi ljudi. Biće izgrađeno mnogo novih gradova, a oni u kojima živi više od 20 miliona ljudi biće sve češći. Mogući kandidati za mega-gradove su Peking, Nju Delhi, Džakarta, Sao Paolo...
Na svijetu se sada govori oko 7.000 jezika, ali će ih do 2100. biti tek nekoliko stotina. UN predviđa da će engleski biti jezik koji će se najviše koristiti za komunikaciju širom svijeta.
Dok je 2010. godine samo 7,6 odsto stanovništava svijeta bilo starije od 65 godina, 2100. godine će taj broj porasti na 22,3 odsto, što će povećati probleme koje će mladi imati u izdržavanju starije populacije.
Broj stanovnika će biti najviše povećan u zemljama u razvoju, najviše u Africi. Od milijarde prije dvije godine, broj stanovnika u Africi će biti povećan na 3,6 milijardi 2100. godine.
Suša će pogoditi Crnu Goru, valja razmisliti o novim granama privrede >>>
U drugim regijama će taj rast biti sporiji, pa će tako u SAD broj stanovnikabiti povećan sa 311 miliona na 478 miliona. To će značiti i promjenu u geopolitici - na svakog Evropljanina dolaziće pet stanovnika Afrike.
Očekivani životni vijek čovjeka danas je 68 godina, dok će 2100. biti 81.
Svijetla budućnost za obnovljive izvore energije
Zbog globalnog zagrijavanja, na Zemlji će se osjećati nedostatak hrane. Već sada na svijetu ima 925 miliona gladnih. Zbog povećanja temperature patiće poljoprivreda, a stotine miliona ljudi će morati da seli kada "presuše" njihove zalihe hrane.
Količina ugljen dioksida će do kraja vijeka dostići nivo od 560 čestica na milion što će prouzrokovati nestajanje oko 9.000 koralnih grebena širom svijeta. Osim što su lijepi, koralni grebeni su i dom hiljadama vrsta riba i drugih životinja.
Korišćenje nafte, prirodnog gasa i uglja će pasti skoro na nulu. Neke procjene govore da će se korišćenje nafte nakon 2040. godine padati za pet odsto po godini. Očekuje se da će gas nestajati još brže. Korišćenje hidro i obnovljive energija, kao što su vjetroelektrane i solarne ploče, će konstantno rasti i postaće primarni izvor do 2100. godine.
Veća mobilnost talenata značiće i manju "homogenost" u državama kao što su Kina i Japan. Globalizacija znači da će sve više ljudi tražiti svoje prilike u inostranstvu.
U UN-ovom izvještaju, prema kojem će 2100. godine Zemlju naseljavati 10 milijardi ljudi, navode se još dva scenarija - da će na Zemlji biti 15,8 milijardi ili 6,2 milijarde stanovnika.
Svijet bi nekako i mogao da funkcioniše sa 6,2 milijarde, ali bi, procjenjuju stručnjaci, 15,8 milijardi bilo opasno za planetu.
U takvom scenariju, ako bismo željeli da preživimo, morali bismo da preduzmemo drastične korake za kontrolu rasta stanovništva.
Bonus video:
