Slučaj Trejvona Martina, crnog tinejdžera ubijenog prije dva mjeseca na Floridi, ponovo je uzburkao međurasne strasti u Sjedinjenim Državama, čiji su djelovi ne tako davno bilo rasno podijeljeni i gdje aveti prošlosti s vremena na vrijeme iskoče, podsjećajući da rane iz tog perioda ni danas nizu zacijeljene.
Martina je ubio Džordž Cimerman, čovjek koji je čuvao jedno bogato predgrađe u Orlandu od pljački i krađa. Cimerman nije bio policajac, a ipak je nosio oružje. Martin, sedamnaestogodišnji mladić, nije bio naoružan. Djelovao je sumnjivo Cimermanu. Crna populacija u Americi će reći - samo zato što je crne boje kože. Da je prošao bijeli srednjoškolac, Cimerman bi ga vjerovatno i pozdravio, smatraju Afroamerikanci.
Martin mu je bio sumnjiv jer je nosio kapuljaču, rekao je Cimerman policiji. Martinova porodica objašnjava da je normalno da je nosio kapuljaču tog februarskog dana - jer je na Floridi padala kiša.
Porodice Martin i Cimerman svaka iz svog ugla vide ovaj tragičan slučaj. Njihova mišljenja se preslikavaju i na stavove "bijele" i "crne" Amerike.
Cimerman je kriv, smatra 72 odsto crne populacije, a pokazuje Galupovo istraživanje. Bijela populacija je opreznija. Najveći dio (61 odsto) ne može da se izjasni, jer kaže da je cio slučaj nejasan.
Sličan je i odgovor na pitanje da li je rasni motiv bio preovlađujući kod Cimermana, kada je počeo da prati crnog tinejdžera na ulici. Isti broj crnaca (72 odsto) kaže da je to presudilo, dok bijelci i ovdje to ne vide kao najvažniji razlog što je Cimermanu Martin bio sumnjiv, te samo njih 31 odsto to povezuje sa bojom kože.
Istorija se ponavlja
Slični stavovi su bili i prije petnaestak godina, kada je održano čuveno suđenje bivšoj zvijezdi američkog fudbala O-Džej Simpsonu. Samo što su tada odgovori crnaca i bijelaca bili obrnuti.
Crni sportista je bio optužen da je ubio svoju bijelu ženu i njenog ljubavnika. Poslije maratonskog suđenja, koje su uživo pratile najveće američke i svjetske televizijske stanice, Simpson je oslobođen krivice. To je, prema tadašnjim ispitivanjima, kao dobru odluku vidjelo 78 odsto crnaca i samo 42 odsto bijelaca.
Istorija se sada ponovila: samo je sad žrtva crnac, ali su stavovi "rasno slični". Ubistvo Martina je otvorilo još jedno važno pitanje u Americi - da li su zakoni koji dozvoljavaju nošenje oružja na javnom mjestu previše liberalni. Cimerman se odmah nakon ubistva Martina pozvao na kontroverzni "Stand your ground" zakon, koji dozvoljava da osoba puca ili upotrijebi drugu vrstu smrtonosne sile ako se osjeća napadnutom u svojoj kući ili čak na ulici.
"Zakon je ubio Martina"
Tradicija nošenja oružja ima svoj dug istorijat u Americi, još od vremena Divljeg Zapada, a Vrhovni sud je prije dvije godine presudio da bi Drugi amandman Ustava koji garantuje "pravo posjedovanja i nošenja oružja" trebalo da se primjenjuje na cijeloj teritoriji SAD. Tada je najviši sud u Americi naložio vladama saveznih država i lokalnim upravama da ne smiju da ograničavaju primjenu tog amandmana.
Takva odluka je praktično legalizovala takozvane "građanske straže", koje čine naoružani pojedinci, koji se samoorganizuju i čuvaju bogata američka predgrađa. Jedan od njih je bio i Cimerman. Protivnici prava na nošenje oružja smatraju da je baš takav nakaradan zakon, uz dozvolu da se oružje nosi, doveo do ubistva Martina.
Ipak, u ovom trenutku nema naznaka da bi bilo šta moglo da se promijeni po tom pitanju, pošto su organizacije koje se zalažu za javno nošenje oružja u bliskim odnosima sa Republikanskom strankom, čiji čelnici često učestvuju na takvim skupovima i dobijaju novac za svoje izborne kampanje.
"Oružje i rasno profilisanje našeg sina su i doveli do ubistva", kažu Martinovi roditelji.
Cio slučaj se najzad, prije desetak dana sa uličnih protesta crnaca i podijeljenog medijskog izvještavanja najvećih stanica CNN i Foxa, preselio u pravne okvire, pošto je protiv Cimermana podignuta optužnica za ubistvo bez predumišljaja. Crna i bijela Amerika sada isčekuju suđenje i odluku porote. Svi bi željeli pravdu, ali je očigledno da će i nakon ovog slučaja jedna strana pozdraviti presudu, a druga je ocijeniti kao nepravednu.
Galerija
Bonus video:
