Bolivija u posljednjih pet godina kontinuirano bilježi privredni rast, a istovremeno je uspjela i da smanji nezaposlenost i siromaštvo.
Ova zemlja je prošle godine zabilježila rast BDP-a za 5,3 posto i tako nadmašila prosjek Latinske Amerike, njen prosječni godišnji privredni rast od 2007. iznosi 4,5 posto.
Osim toga, spoljnji dug Bolivije je smanjen, prihodi od poreza povećani, a devizne rezerve su dostigle čak 21 milijardu dolara, piše Gardian.
S druge strane, između 2005. i 2010. stopa nezaposlenosti pala je sa 8,4 na frapantno niskih 4 posto, dok je procenat umjereno siromašnih u ukupnom stanovništu pao sa 60 na 49,6 posto, a onaj ekstremno siromašnih sa 38 na 25 posto, a treba pomenuti i da je Bolivija proglašena zemljom u kojoj je nepismenost iskorijenjena.
Razlog ekonomskog i socijalnog uspjeha, koji je pohvalio i program UN-a za razvoj, UNDP, istakavši da je Bolivija nauspješnija zemlja Latinske Amerike u "prebacivanju" resursa najranjivijim pripadnicima stanovništva, krije se u transformaciji koju je sproveo aktuelni predsjednik Evo Morales.
Recept za uspjeh
Morales, koji je za predsjednika izabran 22. januara 2006., odlučio se za "alternativu neoliberalizmu" pa je nacionalizovao naftnu i energetsku industriju, rudnike, telekomunikacije, promijenio uslove za direktna strana ulaganja, uveo ekspanzivnu fiskalnu politiku i prekinuo izvoz proizvoda koji su strateški važni bolivijskoj proizvodnji, ističe Gardian.
"Živjeti dobro znači ne razmišljati samo na način prihoda po glavi stanovnika, već misliti i na kulturni identitet, zajednicu, harmoniju među nama i harmoniju s majkom Zemljom", rekao je o filozofiji Morales, inače pripadnik Ajmara indijanaca.
Zahvaljujući tim isplatama i programima povećao se broj djece koja idu u školu, više starijih ljudi počelo je da prima državne penzije, a majke koje nemaju zdravstveno osiguranje dobile su predporođajnu i postporođajnu socijalnu pomoć.
U centru te - u današnjem svijetu veoma rijetke - situacije je "Suma Qamaña", filozofija koja je ugrađena i u bolivijski ustav.
Ona se prevodi kao "živjeti dobro", ali zapravo znači živjeti u harmoniji i ravnoteži sa drugim ljudima i okolinom i ne bazira se na logici ekonomske profitabilnosti, već na proizvodnji u skladu s prirodom i društvom.
"Živjeti dobro znači ne razmišljati samo na način prihoda po glavi stanovnika, već misliti i na kulturni identitet, zajednicu, harmoniju među nama i harmoniju s majkom Zemljom", rekao je o filozofiji Morales, inače pripadnik Ajmara indijanaca.
Bonus video:
