Uprkos embargu Iranu, do ljeta će nafta biti jeftinija

"Evropski sektor rafinerija već umire, a sankcije EU Teheranu samo su još jedan ekser zakucan u njihov mrtvački sanduk", tvrde stručnjaci
0 komentar(a)
Ažurirano: 26.01.2012. 17:38h

Svijet bi do ljeta trebao imati više, a ne manje nafte, čak i ako Evropa embargom iranske nafte kazni Teheran zbog nuklearnog programa kojim navodno prikriva razvoj atomske bombe, piše agencija Rojters na osnovu prikupljenih stručnih ocjena.

Evropske rafinerije moraće da pronađu nove dobavljače, što im neće biti teško, jer će veće količine sirove nafte iz Saudijske Arabije, Iraka i Libije premašiti manjak iz Irana ako 1. jula počne da se sprovodi embargo.

Samo te tri zemlje bi trebale na dan proizvesti dodatni milion barela sirove nafte, što to je čak dvostruka količina od dosadašnjeg iranskog izvoza za Evropsku uniju, piše agencija.

"Tržište nafte trebalo bi narednog ljeta da bude vrlo dobro snabdjeveno, čak i bolje nego da sad", predviđa Samjuel Sizuk iz "KBC Energy Economics" za područje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.

"Količine iz Iraka znatno će se povećati, Libija se oporavlja, a Saudijska Arabija će povećanom proizvodnjom nadoknaditi gubitke iz Irana", dodaje on.

"Količine iz Iraka znatno će se povećati, Libija se oporavlja, a Saudijska Arabija će povećanom proizvodnjom nadoknaditi gubitke iz Irana", tvrdi Sizuk

Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je u srijedu da će sankcije Teheranu donijeti manjak od 1,5 miliona barela iranske nafte na dan i rast cijena za 30 odsto.

Stručnjaci, međutim, procjenjuju da neće manjkati količina niti će biti rasta cijena zbog embarga petom svjetskom proizvođaču nafte.

Stručnjaci vjeruju da će nafte isprva biti više u Aziji, a zatim i u svijetu i da će to izazvati pad cijena.

Saudijska Arabija prva je svjetska izvoznica nafte s proizvodnjom do 10 miliona barela na dan. Najavila je da će na ljeto proizvoditi pola miliona barela dnevno više nego inače.

Irak teži da poveća izvoz svoje sirove nafte za 400.000 barela dnevno do marta, pošto je u januaru proradio novi naftni terminal u Persijskom zalivu.

"Iranci će možda morati da u određenoj mjeri snize cijene, no stvarne žrtve će biti evropske rafinerije koje će morati da plate druge dobavljače"

Time bi Irak trebao proizvoditi oko 2,5 miliona barela dnevno.

Nakon svrgavanja režima Moamera Gadafija i građanskog rata prošle godine Libija je obnovila svoju punu proizvodnju i, već ovaj mjesec, povećala je izvoz za 800.000 barela, a namjerava u trećem tromjesečju i da ga poveća za još pola miliona.

Kupci iranske nafte, mahom oni u Aziji, ne žele da se pridruže sankcijama zapadnih zemalja. Kina i Indija zajedno bi mogle da uvoze više iranske nafte ako im Teheran odobri znatan popust.

"Sve u svemu, brojke pokazuju da se snabdijevanje sa Bliskog istoka i Sjeverne Afrike poboljšava", rekao je za Rojters berzanski stručnjak za naftu iz velike američke banke.

Njegov, takođe neimenovani evropski kolega drži da će veliki gubitnici embarga biti evropske rafinerije koje su već pod velikim pritiskom i s visokim dugom.

"Iranci će možda morati da u određenoj mjeri snize cijene, no stvarne žrtve će biti evropske rafinerije koje će morati da plate druge dobavljače. Evropski sektor rafinerija već umire, a sankcije EU samo su još jedan ekser zakucan u njihov mrtvački sanduk".

Galerija

Bonus video: