Šef zdravstvene službe Basre Rijad Abdulamir rekao je da je napad izvršen u zapadnom predgrađu Basre i da među žrtvama ima žena i djece, prenijela je agencija Frans pres. Druge detalje nije saopštio.
"Terorista koji je nosio policijsku uniformu i imao falsifikovanu policijsku značku, uspio je da dođe do policijskog punkta i digne sebe u vazduh zajedno sa policajcima i hodočasnicima", rekao je policajac na licu mesta, a preneo Rojters.
Napadnuti su hodočasnici koji su proslavljali Arbain, završetak četrdesetodnevne žalosti u spomen na mučeništvo koje je 680. godine podnio Husein, unuk Muhameda i sin imama Alije, središnjih figura šiitskog islama.
Napad je počinjen na kraju Arbaina, jednog od mnogih vjerskih šiitskih praznika, u trenutku kada je politička kriza iračke vlade koju predvode šiiti, obnovila strahovanja od povratka sektaškog nasilja u zemlji, navela je agencija Rojters.
Irak na ivici građanskog rata
Irak se suočio s dubokim sektaškim podjelama i novim krvoprolićem, što potvrđuje današnje ubistvo više od 50 šiitskih hodočasnika u Basri, na jugu zemlje.
Gotovo svakodnevno podmetanje bombi i rivalstvo između dvije vjerske frakcije - većinskih šiita i manjinskih sunita - počelo je čim su se povukli Amerikanci, što bi moglo da dovede do još dubljih podjela i građanskog rata.
Od 22. decembra u nekoliko napada širom zemlje poginulo je više od 280 ljudi, što se, u tako kratkom roku, ne pamti godinama.
U osnovi sadašnjih obračuna su duboke podjele između vjerskih frakcija, prije svega, većinskih šiita i manjinskih sunita.
Premijer Nuri al Maliki optužio je potpredsjednika Tareka al Hašemija, sunita, da stoji iza "ubistava nekoliko visokih vladinih i bezbjedonosnih zvaničnika". On je zbog toga izdao potjernicu za njegovo hapšenje.
Potpredsjednik države Hašemi je to demantovao i izbjegao je hapšenje tako što je pobjegao na sjever zemlje, gdje je zasad našao utočište među tamošnjim Kurdima.
To je zaoštrilo odnose između dvije glavne vjerske frakcije, čiji nesporozumi vuku korijene još od vremena vladavine Sadama Husena. Manjinski suniti optužuju premijera Al Malikija da se već ponaša kao diktator.
Lider četiri miliona iračkih Kurda Masud Barzani, koji su se na sjeveru zemlje izborili za autonomiju, inicirao je održavanje nacionalne konferencije na kojoj bi se riješili otvoreni problemi u zemlji.
Barzani se zalaže za "dobrovoljnu uniju Arapa i Kurda i za federalni sistem u Iraku", prenose agencije njegovu izjavu.
"Sektaške regionalne tenzije bile bi samoubistvo za cio region", upozoravaju u Ankari koja s velikom zabrinutošću prati i najnoviji razvoj koji bi mogao da dovede do novih potresa na Bliskom istoku.
U nemirnom regionu ukrštaju se mnogi spoljni interesi. Teheran u Iraku podržava većinske šiite, dok suniti imaju bliske odnose sa Saudijskom Arabijom.
U Ankari se strahuje za sudbinu Turkmena, naroda bliskog Turcima, koji bi mogli da budu žrtve sektaških obračuna.
Bijela kuća je u stalnim kontaktima sa vladom u Iraku, kako bi se izbjeglo dalje zaoštravanje.
Galerija
Bonus video:
