Libija poslije Gadafija: Pomirenje ili svođenje računa?

Privremene vlasti su suočene sa teškim zadatkom - uspostavljanjem kontrole nad sukobljenim antigadafijevskim milicijama
0 komentar(a)
Ažurirano: 21.10.2011. 03:28h

Smrt Muamera Gadafija će se smatrati pobjedom libijskog naroda, NATO-a i demokratije, ali euforija zbog pada diktatora ne bi trebalo da prikrije probleme sa kojima je suočena nova vlada u uspostavljanju trajnog mira u ovoj sjevernoafričkoj naciji.

Isto tako, način na koji je Gadafi skončao rizikuje da od despota stvori mučenika, što će postati polazna tačka za protivljenje novoj vlasti.

Novi lideri Libije su objavili da su Gadafija ubili borci koji su juče zauzeli njegov rodni grad i posljednje uporište. Snimak sa mobilnog telefona, na kojem je njegovo okrvavljeno tijelo bez odjeće, obišao je svijet.

Zapadni lideri zaboravili dodvoravanje

Njegova smrt, u tako nasilnim okolnostima, takođe nosi rizik od stvaranja mučeničke figure

„Potvrđujemo da su sva zla, plus Gadafi, nestala sa ove voljene zemlje,“ rekao je premijer Mahmud Džibril u Tripoliju. Gadafijevo tijelo je, kao ratni trofej, prebačeno u Misratu, grad koji su opsada i patnja tokom terora Gadafijevih snaga, učinili simbolom borbe pobunjenika.

„Vrijeme je da započnemo izgradnju nove Libije, ujedinjene Libije,“ dodao je Džibril. „Jedan narod, jedna budućnost.“

Izjave zapadnih lidera, koji su se oprezno uzdržavali od komentara prije Džibrilove objave, bile su u istom tonu, sada kada je mrtav samozvani „kralj nad kraljevima“ u Africi, kojem su se u posljednje vrijeme dvodvoravali nakon više decenija neprijateljstva.

Bernar-Anri Levi: Moja prva reakcija je bila olašanje

Britanski premijer Dejvid Kameron, koji je sa francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem bio jedan od prvih sponzora februarske pobune u Bengaziju, rekao je:

„Narod u Libiji danas ima još veću šansu da za sebe izgradi snažniju i demokratskiju budućnost.“

Borba za vlast među dobro naoružanim i podijeljenim novim rukovodstvom Libije mogla bi se intenzivirati

U Sirtu, nekada ribarskom mjestu koje je postalo nova „prijestonica Afrike“, borci su igrali, vitlajući zlatnim pištoljem koji su navodno oteli Gadafiju.

„Moja prva reakcija je bila olašanje jer dok god je Gadafi bio živ i u stanju da se hvali podrškom u Sirtu ili drugdje, krv je i dalje tekla, ali sada je rat završen“, kazao je francuski filozof Bernar-Anri Levi.

Posljednji sati u Sirtu

Prema izjavama njegovih neprijatelja, bilo je otprilike podne kada je uhapšen i podlegao povredama

Najviši zvaničnici Prelaznog nacionalnog savjeta (PNS) rekli su da je on podlegao povredama zadobijenim u sukobima. Prema jednoj od verzija, sastavljenoj iz različitih izvora, Gadafi je možda pokušao da pobjegne iz posljednjeg utočišta u zoru u konvoju automobila nakon višenedjeljnog pružanja otpora.

Međutim, zaustavljen je vazdušnim napadom NATO i uhvaćen, moguće tri ili četiri sata kasnije, nakon razmjene vatre sa borcima PNS, koji su ga našli sakrivenog u jednoj odvodnoj cijevi.

NATO je saopštio da su njegovi avioni otvorili vatru na konvoj blizu Sirta oko 08.30 po lokalnom vremenu, i pogodili dva vojna vozila u grupi, ali nisu mogli potvrditi da je Gadafi bio među putnicima. Prema izjavama njegovih neprijatelja, bilo je otprilike podne kada je uhapšen i podlegao povredama.

Uznemirujući snimak

Televizija Al Džazira je prikazala snimke Gadafija kada je uhvaćen, očigledno ranjen, ali i dalje živ.

Vidi se kako ga borci grubo vuku i čini se da im se on otima. Prikazan je sa okrvavljenim licem dok ga izvlače iz jednog kamioneta i udaraju pištoljem u glavu. Al Džazira je navela da je te snimke objavio jedan libijski TV kanal.

Izbjegnuta duga sudska drama

Činjenica da se NATO može optužiti za njegovu smrt je zabrinjavajuća

Međutim, smatra Korski, ona je takođe lišila novu libijsku vladu šanse da pokaže da je bolja od njega tako što bi omogućila pokretanje pravosudnog procesa.

„Njegova smrt, u tako nasilnim okolnostima, takođe nosi rizik od stvaranja mučeničke figure od čovjeka kome ono što je učinio za života nikad ne bi donijelo takvo priznanje“.

Gadafija, kojeg je Međunarodni krivični sud tražio na osnovu optužbi za naređivanje ubistva civila, pobunjeničke snage su zbacile 23. avgusta, nedjelju prije 42-godišnjice vojnog puča koji ga je doveo na vlast 1969.

Libijska televizija je prikazala dvije odvodne cijevi, prečnika oko metar, gdje su borci navodno satjerali čovjeka koji je dugo izazivao i strah i divljenje širom svijeta

Velika očekivanja Libijaca

Borba za vlast među dobro naoružanim i podijeljenim novim rukovodstvom Libije mogla bi se intenzivirati nakon Gadafijeve smrti, smatraju analitičari.

Neki strahuju da će se nestabilnost nastaviti i poremetiti taj proces.

„Gadafi je sada mučenik i to može postati okidač za iredentiste ili plemensko nasilje - možda ne u neposrednoj budućnosti već na srednji ili duži rok,“ rekao je Džordž Jofe, ekspert za Sjevernu Afriku na Kembridžu.

„Činjenica da se NATO može optužiti za njegovu smrt je zabrinjavajuća, u smislu regionalne podrške, i može podriti legitimitet PNS.“

Međutim, privremene vlasti su takođe suočene sa možda još težim zadatkom - uspostavljanjem kontrole nad sukobljenim antigadafijevskim naoružanim milicijama i njihovim nadmetanjem, za sada mirnim, za finasijska sredstva i političko učešće u Libiji nakon Gadafija.

„Puno toga zavisi kako će pobunjenici upravljati situacijom na terenu i pitanje glasi: znamo li ko su ti ljudi? Sa jedne strane, to je veliki taktički uspjeh, ali veliko strateško pitanje glasi: hoće li Libija postati demokratija? I to još nije jasno,“ kaže Daniel Kiohan sa Instituta EU za bezbjednosne studije.

Hoće li Džibril podnijeti ostavku?

Nakon proglašenja oslobođenja, PNS će svoje sjedište preseliti iz Bengazija u Tripoli i formirati prelaznu vladu u roku od 30 dana. Nacionalna konferencija od 200 članova bi trebalo da bude izabrana za 240 dana.

Ona će mjesec kasnije imenovati premijera, koji će predložiti novu vladu. Nije jasno da li će premijer Džibril, za kojeg se smatralo da ima najveću podršku u PNS, podnijeti ostavku.

Galerija

Bonus video: