Međutim, ostvarenje te prognoze zavisi, dodaju oni, od sposobnosti režima Hamida Karzaija i njegovih nasljednika da se održe na vlasti.
Majkl O\'Henlon iz centra Brukings kaže da će SAD sačuvati veliki uticaj u Kabulu nakon odlaska većine pripadnika snaga NATO 2014. godine i to zato što Avganistance sve više muči uloga Pakistana u napadima talibana na američke vojnike, ali i na avganistanske snage.
"Mislili su da će moći da postignu sporazum sa talibanima, ali događaji posljednjih sedmica umanjili su ta očekivanja", kaže taj analitičar, misleći na nedavno ubistvo bivšeg avganistanskog predsjednika Burhanudina Rabanija, Karzaijevog izaslanika za dijalog sa islamističkim pobunjenicima.
Hamid Karzai kojeg podržava međunarodna zajednica, već godinama nastoji da ubijedi talibane na pregovore, nudeći im čak i mjesta u vlasti ako polože oružje.
Međutim, vođe talibana čiji pripadnici od 2007. napreduju na terenu, do sada nisu odgovorile pozitivno na te pozive. A, avganistansko predsjedništvo najavilo je u nedjelju da će Karzai revidirati svoju strategiju.
"Na kraju krajeva, SAD i NATO su najbolji prijatelji", zaključio je O\'Henlon koji smatra da će uticaj Irana biti ograničen na zapadu zemlje i da će nade u savezništvo Avganistana i Indije donijeti malo rezultata.
Lesli Gelb iz Savjeta za spoljne odnose smatra da će SAD zadržati 10 do 15 hiljada vojnika u Avganistanu nakon 2014. godine kako bi obučavali avganistanske vojnike, ali i pružali logističku i obavještajnu pomoć.
"Što više naše povlačenje bude napredovalo, slabiće naš uticaj, ali Avganistanci neće imati nikog drugog do nas kome će se okrenuti", dodaje on.
Ešli Telis iz instituta Karnegi predviđa da će SAD, umjesto američkih vojnika u uniformi, upotrijebiti bespilotne letjelice CIA-e za napade na talibane kao što to već rade u susjednom Pakistanu.
Oko 1.200 inženjera, pravnika, agronoma i ostalih američkih civila nalazi se trenutno u Avganistanu gdje nastoje da obezbijede funkcionisanje savjeta pri lokalnim institucijama, poljoprivrednim zadrugama i drugdje.
Ešli Telis predviđa da će se u budućnosti govoriti o Avganistanu kao mjestu "gdje vlada relativan red". On, međutim, smatra da se broj američkih civila neće povećavati najprije zato što se bezbjednosni uslovi neće poboljšati, a i zbog ograničenog budžeta.
Sve u svemu, američki uticaj u Avganistanu u budućnosti biće značajan koliko i uticaj ostalih međunarodnih aktera, smatra ovaj analitičar.
SAD i Velika Britanija su 7. oktobra 2011. godine počele vazdušne napade na Avganistan zbog odbijanja vlasti da izruče Osamu bin Ladena, vođu terorističke mreže Al-Kaida koja je 11. septembra te godine izvršila napade u SAD.
Bonus video:
