KAKO SPRIJEČITI SLOM

Crni ponedjeljak na berzama

EBC je kupila obveznice Grčke, Irske i Portugala za nešto manje od 80 milijardi eura, ali je oklijevala da se umiješa u daleko veća tržišta Italije i Španije
70 pregleda 0 komentar(a)
Berza Njujork, Foto: Beta
Berza Njujork, Foto: Beta
Ažurirano: 26.02.2019. 03:45h

Od dopisnice „Vijesti” iz Brisela

Evropska centralna banka (ECB) dramatično je intervenisala u ponedjeljak na tržištu obveznica, sprovodeći u djelo obećanje da će podržati Španiju i Italiju u pokušaju da spriječi finansijski slom eurozone.

Kupovina značajne količine španskih i italijanskih obveznica od strane ECB – što je jedini praktični rezultat vikenda frenetične krizne diplomatije G7 i G20 – odmah je za rezultat imala sniženje troškova pozajmljivanja ovih dviju zemalja, prenio je Rojters.

EBC je kupila obveznice Grčke, Irske i Portugala za nešto manje od 80 milijardi eura, ali je oklijevala da se umiješa u daleko veća tržišta Italije i Španije.

Porast sumnje u mogućnost Španije i Italije da se nose sa visokim dugovima i njihov neubjedljiv ekonomski rast gurnuli su cijenu zaduženja na preko šest proceneta prošle sedmice - što je stopa koja se smatra dugoročno neodrživom za treću i četvrtu najveću privredu eurozone.

Akcije na milanskoj berzi takođe su porasle u ponedjeljak, nakon rekordnih padova prošle sedmice.

ECB je objavila da će "aktivno sprovesti“ svoj program kupovine državnih obveznica - jedan od njenih glavnih instumenata protiv krize koji do sad nije upotrijebila za Italiju i Španiju.

EBC je kupila obveznice Grčke, Irske i Portugala za nešto manje od 80 milijardi eura, ali je oklijevala da se umiješa u daleko veća tržišta Italije i Španije.

Na berzama širom svijeta zabilježen je pad pošto su investitori zbunjeni istorijskim snižavanjem kreditnog rejtinga Sjedinjenih Država odustali od akcija

Međutim, na berzama širom svijeta zabilježen je pad pošto su investitori zbunjeni istorijskim snižavanjem kreditnog rejtinga Sjedinjenih Država odustali od akcija i okrenuli se sigurnim vrijednostima poput zlata i njemačkih obveznica.

Gubici i na Vol stritu

Ponedjeljak je označen kao crni dan na berzama, koje reflektuju i teške gubitke na Vol stritu. Pariška, londonska, frankfurtska, madridska, ali i švajcarska i moskovska berza sve su završile u crvenom, javile su agencije.

Njujorška berza takođe je pokazala kako je snažno doživjela smanjenje boniteta SAD. Analitičari smatraju situaciju tako ozbiljnom da se suzdržavaju od preuranjenih ocjena.

Politički, radi se o šamaru Americi, koji ne samo da je najvjerovatnije fatalno smanjio šanse za reizbor predsjednika Baraka Obame 2012, nego je i ponizio Kongres. Međutim, možda tek sada, padom vrijednosti svjetskih berzi, a naročito američke i evropskih, počinju da se osjećaju ekonomske posljedice.

Politički, radi se o šamaru Americi, koji ne samo da je najvjerovatnije fatalno smanjio šanse za reizbor predsjednika Baraka Obame 2012, nego je i ponizio Kongres

U Americi, najviše se strepi od toga da će proći predugo dok se ne zaustavi rasprodaja dionica započeta prošle sedmice, za koju nije bilo racionalnog objašnjenja u ekonomskih fundamentima.

I u Evropi je slično stanje: Evropska komisija, koja, dijelom samostalno, a dijelom u kombinaciji sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem i šefom Eurogrupe Žanom Klodom Junkerom, vadi eurozonu iz krize, stalno uvjerava tržišta da su ekonomski fundamenti evropske ekonomije solidni i da nema razloga za gubljenje povjerenja u Španiju ili Italiju.

To da je Italija faktički kvalitetnija nego što tržišta sada presuđuju, razlog je da neki misle da se kriza zaduživanja sa periferije Evrope, to jest Grčke, Portugala i Irske ipak neće proširiti na velike evropske zemlje.

Američka centralna banka (FED) se sprema, prema najavama finansijskih posmatrača, na treću intervenciju, treće, takozvano „kvanitativno popuštanje“.

Kvantitativno popuštanje je, pojednostavljeno i slikovito rečeno, zalivanje jeftinim dolarima, odnosno, pojačana emisija novca na temelju domaćih državnih obveznica državnog duga.

Prvo američko kvantitativno popuštanje monetarne politike nastupilo je krajem 2008. i trajalo je do maja 2010. Istovremeno, osnovna kamata FED-a bila je praktično na nuli. Dionice su se počele brzo oporavljati, rasle su i cijene prinosa na američke državne obveznice.

Nova runda na jesen

Prestanak prve runde kvantitativnog popuštanja bio je, neki misle, preuranjen, pa se FED odlučio na drugu rundu, od avgusta 2010. do juna ove godine. Privreda i finansijska tržišta reagovali su povoljno.

Međutim - baš kad je trebalo sve da bude u redu, nemogućnost Obame i republikanaca (koji su pod uticajem ultra desne, populističke struje pokreta Čajanka) da riješe pitanje plafona zaduživanja, poništila je dobre efekte.

Uz to, sa evropskih obala stizale su vijesti o tome kako u eurozoni vlada nesigurnost, kako se tamo lideri ne mogu ni oko čega da dogovore, kako su im sitni kratkoročni interesi ispred dugoročne stabilnosti.

Sve se ovo dešava u kontekstu toga da je kineska ekonomija ponovo zabilježila rast

Sve se ovo dešava u kontekstu toga da je kineska ekonomija ponovo zabilježila rast. Kineski BDP za četvrti kvartal 2010. iznosi fenomenalnih 9,8 procenata, a ne 9,2 kako se računalo. Ukupni rast Kine u 2010. je nevjerovatan - 10,3 procenta.

Normalno je onda da Kinezi, koji su u ovom trenutku najjači igrači, jer imaju ono što drugi nemaju - novac, mogu prekorijevati one koji su dosad svakome držali lekcije.

Sve više ekonomista trlja čelo i misli - a da nije novac ipak tamo gdje ima proizvodnje?

Opozicija traži detalje dogovora Berluskonija i ECB

Italijanska opozicija optužila je juče premijera Silvija Berluskonija da je predao suverenitet države u ruke Evropske centralne banke nakon što je obećao da će ubrzati reforme u zamjenu za pomoć u suočavanju sa opasnom dužničkom krizom, prenio je Rojters.

Berluskoni je kasno u petak, nakon pritisaka iz ECB, pristao da obznani da će njegova vlada ubrzati sprovođenje mjera štednje sa ciljem da uravnoteži budžet u 2013 godini. Antonio di Pjetro, lider opozicione partije Italija vrijednosti, kazao je da su Berluskonija „Evropska unija i međunarodne ekonomske institucije za uvo dovukle“ na konferenciju za novinare na kojoj je odluka objavljena.

„Berluskoni bi trebalo po prvi put da se stavi u službu ove zemlje i da ode“, kazao je Di Pjetro.

Kritike koje dolaze od opozicionih partija i sindikata odražavaju zabrinutost zbog očiglednog dogovora između ECB i italijanske vlade i nagovještavaju sve veći politički otpor. U intervjuu za dnevnik „Koriere de la Sera“ Suzana Kamuzo koja se nalazi na čelu CGIL, najveće italijanske federacije sindikata, zahtijeva da Berluskoni kaže „koji su uslovi koje je ECB postavila da bi kupila italijanske obveznice“.

Ona je kazala da tekst sporazuma sa ECB treba da bude objavljen u potpunosti „bez ikakvih izostavljanja, kako bi svako mogao da prosudi na kom stepenu krize se nalazimo bez vela vladinih laži“.

Berluskoni i ministar ekonomije Đulio Tremonti su do sada saopštili vceoma malo detalja o tome šta podrazumijevaju da urade kada kažu da će ubrzati sprovođenje mjera štednje iz paketa vrijednog 48 milijardi eura koji je parlament usvojio prošlog mjeseca. D.V.R.