"Želim da naglasim da ne napadamo pojedince. Napadamo komandni centar zato što on može da se koristi za planiranje i organizovanje napada na civilno stanovništvo, a mi smo u Libiji zbog toga da branimo civile", rekao je Rasmusen u intervjuu koji danas objavljuje slovački dnevnik SME.
Prvi čovjek NATO-a upozorio je, međutim, da ako Gadafi tokom noći ostaje u komandnom centru, sam sebe izlaže riziku.
"Međunarodna kontakt grupa pozvala je Gadafija da ode, a ministri zemalja NATO su to podržali. Ali to nije dio vojnih operacija već političkih ciljeva", rekao je Rasmusen.
Generalni sekretar NATO-a ponovio je uvjerenje koje je iznio tokom posjete Slovačkoj u četvrtak, da u Libiji ne postoji vojno rješenje, već je neophodno da se započne politički proces.
"Biće nam potreban politički proces koji će voditi ka demokratiji. S vojnog aspekta održavamo vojni pritisak na režim Moamera Gadafija i vjerujemo da će kombinacija vojnog i političkog pritiska uskoro donijeti rješenje", kazao je Rasmusen.
Prvi čovjek NATO-a se u Bratislavi, u susretu sa slovačkim predsjednikom, premijerkom i ministrima spoljnjih poslova i odbrane, založio za intenzivniju međunarodnu saradnju u odbrani, a u današnjem intervjuu je odbacio da ona nosi rizike ukoliko izbiju trzavice među članicama NATO, recimo Slovačkom i Mađarskom ili Grčkom i Turskom.
"Pitanje je na mjestu, ali možete i da ga okrenete - saradnja predupređuje sukobe. Zato što kada se uključite u saradnju vidite da je glupo upuštati se u sukobe", rekao je Rasmusen i dodao da NATO takođe kao savez očekuje da njegove članice dijele iste vrijednosti i ciljeve i da se ne upuštaju u međusobne sukobe.
Bonus video:
