UDVOSTRUČIO SE BROJ

Siromašne zemlje najveći gubitnici globalizacije

Iz procesa globalizacije, siromašne zemlje, koje izvoze samo jedan proizvod ili sirovinu, izašle su kao najveće gubitnice
0 komentar(a)
siromastvo, Foto: Rojters
siromastvo, Foto: Rojters
Ažurirano: 13.05.2011. 09:29h

Svakih 10 godina održava se konferencija posvećena najsiromašnijim zemljama svijeta, ali, većina zemalja, koje su UN 1971. svrstale na listu siromašnih i dalje su tu, a broj siromašnih od tada se udvostručio.

U najslabije razvijene ubrajaju se zemlje u kojima je prosječan godišnji dohodak po glavi stanovnika manji od 900 dolara, koje imaju nedovoljno razvijen zdravstveni i obrazovni sistem i domaću privredu.

To su najsiromašnije među siromašnim zemljama: sa velikom procentom smrtnosti novorođenčadi, zemlje u kojima je život mnogih ljudi obilježen siromaštvom i glađu i u kojima jedva da ima nade da će jednoga dana biti bolje.

Grupa vodećih industrijskih zemalja svijeta G8 obećala je milijarde dolara za milenijumske razvojne ciljeve za siromašne zemlje i na kraju je sve to progutala magla.

„Bogate zemlje obećavaju, obećavaju i obećavaju. Zemlje članice EU nastoje da do 2015. godine izdvajaju 0,7 odsto bruto nacionalnog dohodka za pomoć siromašnim zemljama, ali pribojavam se da i od tog obećanja neće biti ništa. Grupa vodećih industrijskih zemalja svijeta G8 obećala je milijarde dolara za milenijumske razvojne ciljeve za siromašne zemlje i na kraju je sve to progutala magla, kao da su zaboravile na obećanje dato godinu dana ranije", rekla je Evelin Herfkens, prenio je nemački državni radio "Dojče vele".

Od kada su UN 1971. godine sačinile listu najsiromašnih zemalja svijeta, samo je trima zemljama pošlo za rukom da se sa liste povuku.

To su: Bocvana, Zelenortska Ostrva i Maldivi.

Inače, broj siromašnih zemalja se udvostručio, sa 24 zemlje 1971. godine, na 48 koliko ih danas ima.

Inače, broj siromašnih zemalja se udvostručio, sa 24 zemlje 1971. godine, na 48 koliko ih danas ima.

Zbog loše infrastrukture i manjka visokokvalifikovanih, one nisu uspjele da se priključe globalnom lancu proizvodnje, kako bi profitirale, istakao je Čarls Gor iz Konferencije UN o trgovini i razvoju.

Evelin Herfkens, takođe, kritikuje bogate zemlje, što siromašnima nisu pomogle u razvoju i što im nisu omogućili da se na pravi način priključe globalizaciji.

„Nije riječ samo o poljoprivredi, već i o obezbjeđivanju novih radnih mjesta. Mjesta koja bi omogućila razvoj energije i infrastrukture siromašnih zemalja. Prečesto smo se fokusirali samo na nedostatak socijalne pomoći, a premalo se pozabavili pitanjem šta sve sa razvojem zemalja može da se postigne", navela je ona.