KO JE DŽON BOLTON, SAVJETNIK LIDERA SAD

Trampova nova "desna ruka": Protiv nezavisnosti Kosova, za rat sa Iranom i Sjevernom Korejom

Bijelu kuću će o sigurnosnoj i spoljnoj politici savjetovati jedan od najvatrenijih zagovornika napada na Irak
50 pregleda 10 komentar(a)
Džon Bolton, Foto: Reuters
Džon Bolton, Foto: Reuters
Ažurirano: 25.03.2018. 17:04h

Novi Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost je spoljnopolitički jastreb koji se zalagao za irački rat, kao što se danas zalaže za rat protiv Sjeverne Koreje i Irana, ali je javnosti na Balkanu najpoznatiji po tome što se usprotivio jednostranom proglašenju kosovske nezavisnosti, piše Politika.

Džon Bolton (69) je kao neokonzervativac i zagovornik intervencija bio američki ambasador u Ujedinjenim nacijama (2005–2006) za vrijeme Džordža Buša. Neposredno prije proglašenja kosovskog otcjepljenja, u „Vašington tajmsu” se pobunio protiv jednostrane secesije Prištine, tvrdeći da će to postati opasan presedan. Upozorio je da će kosovski primer htjeti da slijede i Albanci na jugu Srbije, u Crnoj Gori i Makedoniji kao i Srbi u BiH, podsjeća srpski list.

„Priznavanje kosovske nezavisnosti bez srpske saglasnosti stvorilo bi precedenciju sa dalekosežnim i nesagledivim posljedicama za mnoge druge krajeve svijeta. Kosovski model već citiraju podržavaoci baskijskog separatističkog pokreta u Španiji kao i turskog dela Kipra”, pisao je Bolton u januaru 2008, predviđajući da će se poslije zapadnog priznanja Kosova Beograd okrenuti Moskvi, dok će SAD pogoršati odnose sa Rusijom.

Iako je bio prijatelj sa potpredsjednikom SAD Dikom Čejnijem, Bolton je napustio Ist river godinu dana pošto je postao ambasador jer više nije imao podršku kongresmena. O Svjetskoj organizaciji je prije toga iznosio negativne komentare: „Ne postoje Ujedinjene nacije. SAD, jedina preostala prava sila na svijetu, mogu da povremeno povedu međunarodnu zajednicu kad to njima bude odgovaralo i kad mogu da druge nagovore na to.” Izjavio je i da niko ne bi primijetio kad bi zgrada na Ist riveru ostala bez nekoliko spratova.

Nepovjerljivost prema Ujedinjenim nacijama jedna je u nizu stvari koje Boltona spajaju sa Trampom, piše Politika. I bivši ambasador smatra da Amerika treba da se povuče iz iranskog sporazuma o nuklearnom programu postignutog za vijreme Obame. Bivša vlada je suspendovala sankcije uvedene Iranu, ali se vjeruje da će ih Tramp u maju ponovo aktivirati. Strahuje se da Boltonov dolazak u Zapadno krilo potvrđuje zaoštravanje američke politike prema Teheranu jer se zalagao za napad na Iran i uklanjanje tamošnje vlade. „Naš cilj treba da bude smjena režima u Iranu”, kazao je Bolton, koji je u tekstu u „Njujork tajmsu” 2015. zatražio bombardovanje te islamske republike.

Tramp će u svom savjetniku, koji je posljednjih godina radio kao komentator na televiziji Foks njuz, pronaći oslonac i za eskalaciju sukoba sa Pjongjangom. Bolton je predlagao preventivni rat protiv Sjeverne Koreje, tvrdeći da je to jedini način da se ona spriječi da razvije nuklearno oružje kojim se mogu gađati SAD. Bolton je u „Volstrit džornalu” naglasio da je Kim Džong Un na korak od toga da pogodi SAD i da nuklearni materijal prodaje Iranu, Al Kaidi i Islamskoj državi.

Kada je predsjednik nedavno prihvatio susret sa Kimom, Foksov komentator je to nazvao diplomatskim ekvivalentom vojne strategije „šokiraj i zaprepasti”, oličene u ideji da se protivnik napada ogromnom silom na samom početku da bi mu se odmah slomila svaka pomisao na otpor. Kako to izgleda u praksi viđeno je u iračkom ratu, koji je Bolton svesrdno podržavao, vjerujući da Amerika treba da koristi vojnu silu da bi ostvarila svoje interese po svijetu.

Tramp je izabrao Boltona nadajući se da će ga ovaj, za razliku od dosadašnjeg savjetnika H. R. Mekmastera, podržavati u svim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim odlukama, ocjenjuju američki mediji. Mekmaster se, kao i državni sekretar Reks Tilerson, našao u vladi jer je predsjednik poslušao savjet onih koji su ga na početku vladavine posavjetovali da mora da se okruži i odmerenim pripadnicima elite, koji bi bili protivteža njegovom neiskustvu i nepredvidivom karakteru.

Poslije 14 meseci na vlasti, Tramp je zaključio da mu je bolje da bude među sebi sličnima zbog čega je nedavno i Tilersona zamijenio Majkom Pompeom, dosadašnjim šefom Centralne obavještajne agencije.

Šef države i njegov novi savjetnik, međutim, nisu slični kada je riječ o Iraku jer je prvi prije nekoliko nedjelja ponovio da je napad na Bagdad 2003. bila „najgora odluka koju smo donijeli”, dok drugi čvrsto stoji iza toga da je trebalo ukloniti Sadama Huseina, „prijetnju miru i stabilnosti u regionu”. Ne slažu se sasvim ni oko Rusije jer je Bolton miješanje u američke izbore nazvao „istinskim činom rata koji Vašington nikad neće tolerisati”.

Preporučujemo za Vas