U SADAŠNJOJ FORMI BILA HIMNA SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE

Njemačka himna i dalje predmet kontroverzi

Prema Ramelovu, brojni istočni Njemci oklijevaju da pjevaju himnu koja je u sadašnjoj formi bila himna Savezne Republike Njemačke od njenog nastanka 1949. godine, i koja u njihovim očima i dalje predstavlja nacističku Njemačku
1214 pregleda 1 komentar(a)
Zastava Njemačke, Foto: Pixabay
Zastava Njemačke, Foto: Pixabay

Bilo da se ocjenjuje kao previše, ili nedovoljno nacionalistička, njemačka himna je u centru žive debate u zemlji još uvijek opterećenoj pitanjem identiteta, 70 godina nakon poslijeratne renesanse i 30 godina nakon pada Berlinskog zida.

Tu kontroverzu je posljednjih dana oživio Bodo Ramelov, premijer savezne države Tiringije, nekada dijela Istočne Nemačke.

Ramelov, predstavnik radikalno ljevičarske partije Linke, zatražio je da se izabere nova himna koju bi svi Njemci, i na istoku i na zapadu, "pjevali s radošću".

Prema Ramelovu, brojni istočni Njemci oklijevaju da pjevaju himnu koja je u sadašnjoj formi bila himna Savezne Republike Njemačke od njenog nastanka 1949. godine, i koja u njihovim očima i dalje predstavlja nacističku Njemačku.

"Volio bih da imamo stvarno zajedničku državnu himnu", rekao je on.

Jedini regionalni lider iz redova radikalne ljevice se založio za novi tekst koji bi bio "dovoljno blizak da bi svako s njim mogao da se identifikuje i kaže 'Ovo mi pripada'".

Sadašnja himna je treća strofa "Pesme o Nemačkoj", koju je 1841. napisao pisac August Hajnrih Hofman fon Falersleben.

On u pjesmi poziva na "jedinstvo, pravo i sreću", "osnove sreće".

Prve dvije strofe koje slave "Njemačku iznad svega u svijetu" (Deutschland über alles) poslije Drugog svjetskog rata se više ne pjevaju, iako nisu formalno zabranjene. Te strofe su nacisti koristili za glorifikovanje svoje ambicije da vladaju Evropom, a danas ih na svojim skupovima pjevaju pripadnici ekstremne desnice.

Međutim, za Ramelova i ostatak himne predstavlja problem.

"Ja pjevam treću strofu naše himne ali ne mogu da zaboravim slike nacističkih marševa od 1933. do 1945", naveo je on.

A čak i prva strofa se, tvrdi Ramelov, sve češće čuje, posebno među članovima ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD), koja je prilično snažna u nekadašnjoj Demokratskoj Republici Njemačkoj (DDR).

Kao zamjenu trenutne himne Ramelov je ponovio predlog iz 1990. koji je iznio jedini demokratski izabrani premijer DDR Lotar de Mezijer.

De Mezijer je tada predložio da himna ujedinjene Nemačke bude "Dječja himna", komponovana po poemi Bertolda Brehta.

Takav stav je u Njemačkoj, zemlji koja i dalje ima veoma fragmentisan politički, društveni i ekonomski pejsaž, odmah izazvao brojne reakcije, a Ramelovljeve kolege, premijeri drugih saveznih država sa istoka, i desničari i ljevičari, zauzeli su jasne pozicije.

"Treba da posvetimo pažnju hitnim pitanjima, kao što su oporavak energetskog sektora ili kretanje cijena nekretnina", rekao je premijer Saksonije-Anhalt Rajner Haselof, član Hrišćansko-demokratske unije kancelarke Angele Merkel.

Premijerka Meklenburg-Pomeranije Manuela Švezig, iz Socijal-demokratske partije, smatra da "ima važnijih debata za njemačko ujedinjavanje, poput rasta penzija".

"Ovim predlogom se identifikacija građana sa našom državom slabi umjesto da se ojača", naveo je Tobijas Hans, premijer Sara.

Njemačka štampa je zauzela još oštriji stav, pa se tako najčitaniji njemački dnevnik Bild zapitao "šta Ramelov ima protiv lijepe njemačke himne".

Za Velt, takve polemike, "beskorisne koliko i neodbranjive", pitanja kojima se bave ekstremna ljevica ili desnica, mogu narušiti "delikatnu" ravnotežu u zemlji.

U Njemačkoj koja ima kompleksan odnos prema svojoj istoriji, obilježenoj najprije nacističkim varvarstvom a zatim i višedecenijskom podjelom, himna u gotovo regularnim vremenskim intervalima izaziva kontroverze.

Tako je 2018. godine komesarka za jednakost šansi Kristin Roze-Mering predložila da se termin "otadžbina" (Vaterland) zamijeni rječju "Heimatland", terminom koji označava "mjesto odakle je neko".

Preporučujemo za Vas