STANOVNIŠTVO "POD KONTROLOM"

Tjenanmen 30 godina kasnije: Pametne kamere umjesto tenkova

Kineska vlada je 2015. pokrenula projekat "Oštar pogled", opisan kao "sveprisutan, potpuno umrežen, uvijek aktivan i u cjelosti kontrolisan" sistem javnog nadzora koji u sebi sadrži tehnologiju za prepoznavanje lica
2934 pregleda 3 komentar(a)
Trideset godina od krvavog suzbijanja protesta na trgu, Foto: Reuters
Trideset godina od krvavog suzbijanja protesta na trgu, Foto: Reuters

Trideset godina posle krvavog suzbijanja protesta na trgu Tjenanmen u Pekingu, tenkove koji su se tada poređali na glavnoj pekinškoj aveniji zamijenile su nebrojene nadzorne kamere, postavljene kako bi držale stanovništvo pod kontrolom.

Kineska Komunistička partija znatno se potrudila kako bi spriječila bilo kakav novi demokratski pokret. Svojim visokotehnološkim nadzornim sistemom suzbija pokušaje otpora studenata i radničkih organizacija dok su još u začetku, prenosi agencija Hina.

Partija je, međutim, sprovela i ekonomske reforme koje su milione ljudi učinile bogatijim, a time i manje buntovnim od studenata čiji su protesti 4. juna 1989. ugušeni u krvi.

Nova kineska opsjednutost vještačkom inteligencijom i računarskim prepoznavanjem lica dodaje novu dimenziju sofisticiranosti ionako složene nadzorne mreže. Policiji se omogućava da pokuca na vrata bilo koga ko se smatra problematičnim, otkrilo je nekoliko kineskih aktivista za francusku agenciju Frans Pres.

Drugi upozoravaju da je infiltracija vladajućih na univerzitete i uklanjanje "slobodnomislećih prostora", poput nezavisnih knjižara, ljudima onemogućila čak i da raspravljaju o reformama.

"Zbog poboljšane nadzorne tehnologije teško će doći do bilo kakvih masovnih protesta poput Tjenanmena 1989. godine", rekao je Patrik Pun iz Amnesti Internešnala (AI).

Kineski cenzori pojačali su nadzor nad društvenim mrežama, prate aktivnosti miliona ljudi i blokiraju bilo kakav politički osjetljiv materijal, poput onog o tome što se stvarno dogodilo na Tjenanmenu. Nekoliko nedjelja prije godišnjice tog događaja u državi je blokirana Vikipedija na svim jezicima.

Kineska policija sada posjeduje i softver za prepoznavanje glasa koji može da identifikuje učesnike telefonskog razgovora, a sprovodi i program prikupljanja DNK, upozorava Siao Kiang, teorijski fizičar koji je postao aktivista za ljudska prava poslije dešavanja na Tjenanmenu.

Nekoliko kineskih aktivista otkrilo je za AFP da se u komunikaciji oslanjaju na kodirane aplikacije za slanje poruka poput Telegrama, ali im je mnogo teže da se sastaju uživo zbog masovnog videonadzora.

"Prostor za aktivnosti civilnog društva se sužava", rekao je politički disident koji je bio u pritvoru od 2013. do 2016. godine.

Dodao je da se za praćenje pojedinaca koriste čak i podaci poput rezervacija hotela i prevoza.

Kineska vlada je 2015. pokrenula projekat "Oštar pogled", opisan kao "sveprisutan, potpuno umrežen, uvijek aktivan i u cjelosti kontrolisan" sistem javnog nadzora koji u sebi sadrži tehnologiju za prepoznavanje lica.

Kina je 2016. na svojim ulicama, zgradama i javnim prostorima imala oko 176 miliona kamera, dok su SAD imale 50 miliona, podaci su londonske istraživačke agencije IHS Market. Predviđa se da će broj kamera u Kini, državi sa 1,4 milijarde stanovnika, do 2022. iznositi 2,76 milijardi, prenosi Hina.

Aktivisti za ljudska prava upozoravaju da sistemi za prepoznavanje lica mogu da griješe i pogrešno identifikuju pojedince, ali i da se oslanjaju na baze podatka koje se malo ili nimalo provjeravaju.