Njemačka ministarka odbrane predstavila je NATO-u njen predlog za bezbjednosnu zonu u Siriji, što je naišlo na podršku Turske i Sjedinjenih Država ali je takođe izazvalo upozorenje šefa Alijanse da bi moglo zahtijevati odobrenje Ujedinjenih nacije.
Anegrat Kramp Karenbauer je rekla saveznicima da je za zonu koja bi bila pod međunarodnom kontrolom neophodan angažman Rusije, koja je sada dominantna sila u Siriji, ukoliko žele da zaštite raseljene civile i obezbijede da se nastavi borba protiv ekstremista Islamske države, kazale su diplomte za Rojters.
Međutim, ona je na sastanku ministara odbrane NATO u Briselu kazala da zadatak patroliranja tursko-sirijskom granicom ne smije biti prepušten samo Rusiji i Turskoj, rekavši novinarima: „Status kvo nije zadovoljavajuće rješenje”.
Ideja koju je izložila ministarka, što je prvi put da je Berlin predložio vojnu misiju na Bliskom istoku, u najmanju ruku služi da umiri Alijansu koja je duboko potresena nakon odluke predsjednika Donalda Trampa da povuče trupe iz Sirije i turske vojne ofanzive, kazale su diplomate.
Evropa je ljuta zbog turske prekogranične ofanzive protiv kurdskih snaga, koje su se nekada zajedno sa SAD borile protiv ID, a evropske vlade su u znak protesta zamrzle prodaju oružja Turskoj.
Američki ministar odbrane Mark Esper kazao je u Briselu da je Turska sprovela ofanzivu bez odobrenja.
U okviru dogovora koji su u utorak postigle Rusija i Turska u Sočiju, Ankara je pristala da ograniči svoje vojne operacije u graničnom regionu sjeverne Sirije. Međutim, evropski saveznici su i dalje uznemireni zbog planova Turske da skloni kurdske YPG borce i njihovo oružje sa granice.
Ankara YPG smatra teroristima povezanim sa kurdskim ekstemistima na jugoistoku Turske.
Evropski saveznici, kojima je potrebna pomoć Turske kako bi spriječili ekstremiste ID u Siriji da pobjegnu u Evropu, dugo podržava napore da Kurdi dobiju veća prava uz izglede za ostvarivanje veće autonomije u regionima gdje predstavljaju većinu.
Kramp-Karenbauer je kazala da je dobila uvjeravanja Ankare da turska vojska neće krenuti u masovno raseljavanje ili etničko čišćenje Kurda.
„Sporazum iz Sočija ne donosi mir i ne nudi osnovu za dugoročno političko rješenje. Tražimo rješenje koje uključuje međunarodnu zajednicu”, kazala je Kramp Karenbauer.
Mada nije poznato puno detalja, Turska, Esper i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg su pozdravili plan njemačke ministarke, koji je rijedak predlog zemlje inače oprezne kada su u pitanju vojne misije na Bliskom istoku.
„Potrebno je još pregovora, međutim turski ministar je kazao da je otvoren za taj predlog”, kazao je za Rojters jedan diplomata.
Drugi diplomata je rekao da bi njemačka kancelarka Angela Merkel mogla o tom predlogu razgovarati sa turskim, britanskim i francuskim kolegama na NATO samitu 4. decembra.
Stoltenberg je kazao da to nije poziv za NATO misiju na sjeveru Sirije i dodao da bi po njegovom mišljenju mogla biti neophodna „procedura u UN”.
„Naravno da je danas nemoguće reći hoće li to biti lako ili veoma teško stoga smatram da je to predlog koji mora biti detaljnije razmatran”, kazao je Stoltenberg.
Esper je prije sastanka NATO kazao da podržava predlog njemačke ministarke mada nije upoznat sa detaljima, ali je dodao da Vašington ne namjerava da pošalje kopnene snage.
„Mislim da je to u redu. Smatram da je dobro za te zemlje koje žele da se uključe i pomognu u unapređenju bezbjednosti u tom dijelu svijeta”, kazao je Esper. „To je nešto što već duže vrijeme pozivamo evropske partnere da učine: da se uključe i doprinesu”.
Bonus video:
