Egipatski autokrata i partner Zapada

Egipćani, koji su se često žalili na korupciju, represiju i nezaposlenost tokom Mubarakove vladavine juče su na vijest o njegovoj smrti različito reagovali
1693 pregleda 0 komentar(a)
Mubarak, Foto: Beta/AP
Mubarak, Foto: Beta/AP

Hosni Mubarak, koji je juče preminuo u 91. godini života, nije očekivao da će postati predsjednik Egipta, ali kada je kao mladi pilot dospio na tu poziciju nakon ubistva predsjednika Anvara el Sadata, potrudio se da je zadrži po svaku cijenu.

Mada su mnogi sumnjali da će njegova vladavina potrajati, Mubarak, koji je preživio nekoliko atentata, postao je neprikosnoveni egipatski „faraon” i partner Zapada u borbi protiv islamista. Upravljao je Egiptom tokom ere stagnacije i represije nudeći svom narodu da bira između njega ili haosa, da bi političku karijeru okončao kao jedna od prvih žrtava revolucija „arapskog proljeća” koje su zahvatile region.

Egipćani, koji su se često žalili na korupciju, represiju i nezaposlenost tokom Mubarakove vladavine juče su na vijest o njegovoj smrti različito reagovali.

„On je bio patriota. Nezavisno od posljednjih dešavanja, svakako je uradio dobre stvari za ovu zemlju”, kazao je za Rojters Atef Bajumi iz Kaira.

Gamal Eid, uticajni borac za ljudska prava, povodom Mubarakove smrti oglasio se na Tviteru: „Moje saučešće svim tiranima, danas su izgubili jednog od svojih”.

U Mubaraka su vjerovali mnogi, ne samo u Egiptu. Američka administracija zasipala je njega i najveću vojsku na Bliskom istoku milijardama dolara u znak zahvalnosti zbog promjene strane za vrijeme Hladnog rata i zbog mira sa Izraelom. Mubarak je godinama posredovao između Izraela i Palestine, a njegovi postupci i odluke su iritirale mnoge na Bliskom istoku.

Međutim, sukob sa islamistima - koji su ubivši Sadata predali kontrolu čovjeku koji će se narednih 30 godina boriti protiv njih - definisao je njegovu politiku.

Kada su islamisti Hamasa preuzeli kontrolu u Pojasu Gaze 2007. godine, Mubarak je podržao izraelsku blokadu teritorije. Nasilje islamista u Egiptu, uključujući napade na turističke centre, Mubarak je koristio kao opravdanje za policijsku državu. Tokom posjete Etiopiji 1995. godine preživio je jedan od nekoliko atentata kada su islamisti otvorili vatru na njegovo vozilo.

Kao predsjednik Mubarak je 1980-ih slao vojsku da se obračunava sa pobunjenicima i popravio je odnose sa arapskim državama. Egipat je zahvaljujući njemu 1989. godine ponovo primljen u Arapsku ligu, koja je premjestila sjedište u Kairo.

Šef diplomatije Ujedinjenih Arapskih Emirata, Anvar Gargaš, objavio je na Tviteru da je arapski svijet izgubio državnika koji je zauzimao značajne nacionalne i istorijske pozicije.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu uputio je juče izraze saučešća zbog smrti Mubaraka. „Predsjednik Mubarak, moj lični prijatelj, bio je lider koji je vodio državu do mira i stabilnosti”.

Tokom Mubarakove vladavine ekonomija Egipta je počela da zaostaje za državama sa kojima je nekada poređena, poput Turske ili Južne Koreje. Populacija se skoro udvostručila, ali je većina stanovništa živjela u siromaštvu.

Zahvaljujući ekonomskom rastu tokom posljednje decenije Mubarakove vladavine, koji su podstakle tržišne reforme pod nadzorom njegovog sina Gamala, došlo je do bogaćenja pripadnika državne i političke elite i vojske. Mubarak nikada nije želio da imenuje nasljednika, a Rojters navodi da je Vašington očekivao da on na prevaru pobjeđuje na izborima do smrti, kada bi ga mogao naslijediti sin Gamal.

Mubaraka u početku nijesu brinule stotine hiljada demonstranata na Tarir trgu u Kairu i vjerovao je da Zapad neće okrenuti leđa dugogodišnjem savezniku.

Tek kada su njegovi generali počeli da ga napuštaju, a Amerikanci stali uz narod, on je posustao, prvo insisitirajući da se kasnije povuče, da bi na kraju otišao u odmaralište na obali Crvenog mora.

„Egipat i ja se nećemo rastati dok ne budem zakopan u njegovu zemlju”, kazao je Mubarak. Uhapšen je dva mjeseca kasnije, a suđenje je počelo u avgustu 2011.

U junu 2012. godine, neposredno prije izbora Mohameda Morsija pripadnika Muslimanskog bratstva za predsjednika, Mubarak je osuđen na doživotni zatvor zbog zavjere za ubistvo demonstranata. U zatvoru je proveo malo vremena, pošto je već naredne godine još jedan vojnik Abdel Fatah al Sisi zbacio Morsija.

Kada je Sisi krenuo u ofanzivu protiv Bratstva, za koju kritičari tvrde da je ozbiljnija od bilo čega što je uradio Mubarak, slučaj protiv bivšeg predsjednika je odbačen 2014.

Tri godine kasnije oslobođen je optužbi i dozvoljeno mu je da se vrati u kuću u elitnom naselju u Kairu, nedaleko od predsjedničke palate u kojoj je boravio skoro tri decenije.

Mubarak je preminuo na odjeljenju intenzivne njege nakon što je operisan. Predsjedništvo i oružane snage Egipta žale za njim kao herojem zbog uloge u arapsko-izraelskom ratom 1973. i biće mu priređena vojna sahrana.

Bonus video: