I proizvođači droge žele pomoć države

Koronavirus je uspio ono što nisu vlasti širom svijeta - da gotovo preko noći uspori globalni narko-biznis i stavi na muke sve učesnike - od peruanskih uzgajivača koke do pariskih dilera
7462 pregleda 2 komentar(a)
Vjeruje se da će poremećaji trajati kratko: Polje koke u Kolumbiji, Foto: AP
Vjeruje se da će poremećaji trajati kratko: Polje koke u Kolumbiji, Foto: AP

Države širom svijeta ulažu milijarde dolara u izbavljenje kompanija koje su pogođene epidemijom novog virusa. Proizvođači koke u Peruu, koji uzgajaju tu žbunastu biljku od koje se pravi kokain, kažu da i oni žele pomoć.

Cijene lišća koke koje se prodaje narkobandama opale su za 70 odsto otkad su u Peruu uvedene mjere izolacije prošlog mjeseca, kaže Hulian Perez Malki, šef organizacije lokalnih uzgajivača. On je rekao da neki njegovi članovi snabdijevaju peruansko strogo regulisano legalno tržište koke, ali je priznao da neki prodaju na crnom tržištu. Peruanski zvaničnici kažu da više od 90 odsto uzgoja ide švercerima, koji su sada na mukama kako da prodaju robu.

Kako je taj sektor zapao u haos, Perezova grupa priprema plan da od vlade traži da otkupi višak zaliha koke, piše Rojters.

Peru “mora da osmisli jasnu strategiju intervencije za koku. Nagrabusili smo, kao i svi ostali u svijetu”, kaže Perez.

Portparol peruanske agencije za borbu protiv droge rekao je da bi mogla biti upućena dodatna razvojna pomoć najteže pogođenim oblastima.

Epidemija koronavirusa je žestoko pogodila industrije širom svijeta pa nije pošteđena ni međunarodna trgovina narkoticima. Od pustinjske teritorije kartela duž američko-meksičke granice, preko zelenih polja koke u Andima, do uličnih dilera u Londonu i Parizu, šverceri se bore sa sličnim problemima kao oni koji se bave legalnim biznisom, navodi Rojters.

Reporteri agencije su na tri kontinenta razgovarali sa desetinama policijskih zvaničnika, eksperata za narkotike, diplomata i ljudi uključenih u ilegalnu trgovinu. Oni su opisali biznis koji je poremećen prekinutim lancima snabdijevanja, odgađanjem isporuke, nezadovoljnim radnicima i milionima mušterija u izolaciji. Takođe su ponudili uvid u inovaciju - i oportunizam - koji su zaštitni znak podzemlja, piše Rojters.

Sesil Mangrum, detektiv za narkotike u policiji Los Anđelesa, ispričao je da je jedan doušnik nedavno dobio poziv od meksičke veze i ponudu 25 funti metamfetamina (jedna funta oko 453 grama) po cijeni od 3.200 dolara za funtu. To je više nego trostruko povećanje u odnosu na prije nedjelju dana, i najveća cijena tog jakog stimulansa tokom njegove desetogodišnje službe.

“Volio bih da postoji veb sajt gdje se karteli mogu prijavljivati zbog naduvanja cijena, jer su one smiješne,” kaže Mangrum.

Rojters navodi da je Latinska Amerika epicentar globalne trgovine drogom koja, kako se procjenjuje, vrijedi 650 milijardi dolara godišnje. Bande ubiraju ogroman profit od proizvodnje i transporta kokaina, marihuane, metamfetamina, herona i fentanila, koji se prodaju širom svijeta.

Prema mišljenju nekih stručnjaka za borbu protiv narkotina, poremećaji će trajati kratko. Karteli su se dokazali kao vješti u prevazilaženju prepreka. Pandemija će ne kraju popustiti, trgovinske rute će se otvoriti, a klijenti i dileri izaći iz domova, piše u izvještaju britanske agencije.

Ipak, kako se ističe, koronavirus je uspio ono što nisu vlasti širom svijeta - da gotovo preko noći uspori ogromni globalni narko-biznis i stavi na muke sve koji u njemu učestvuju.

drdr
Droga zaplijenjena u prekograničnom tunelu(Foto: AP)

Meksički kartel Sinaloa se, na primjer, godinama suočava sa mnogim prijetnjama, uključujući zatvaranje bivšeg lidera Hoakina El Čapa Guzmana, ali nikad sa nekom koja je slična pandemiji koronavirusa.

Poremećaji globalne trgovine su povećali cijene uvezenih hemikalija, poput efedrina, koje su potrebne za proizvodnju meta, koji čini glavni dio narko-imperije te organizacije. U međuvremenu, djelimično zatvaranje američko-meksičke granice zbog sprečavanja širenja virusa komplikuje distribuiranje, prema riječima dva člana kartela Sinaloa koji su govorili za Rojters.

Hiljadama kilometara južno, u Brazilu, bande su suočene sa sličnim problemima. U ogromnoj luci Santo, polaznoj tački za ogroman dio južnoameričkog kokaina prema Evropi, zapljena je prošlog mjeseca smanjena za 67 odsto u odnosu na mart 2019, prema podacima brazilske uprave za prihode. To je znak da su i šverceri pogođeni “recesijom”, zahvaljujući kovidu-19.

SAD su glavni trgovinski partner Meksika i najveći potrošač ilegalne droge iz te zemlje, navodi Rojters. Prije pandemije, oko 950.000 ljudi je dnevno ulazilo u SAD pješice ili kolima preko nekoliko desetina prelaza duž granice od tri kilometra, prema podacima američke carinske uprave.

Veći dio narkotika se krijumčari u putničkim automobilima koji se manje provjeravaju nego komercijalni kamioni, kazali su bezbjednosni analitičari. Zatvaranje granice 21. marta za sva putovanja koja nisu neophodna zakočila su tu dobro podmazanu mašinu.

“Na granici je sve stalo,” rekao je za Rojters “kuvar” fentanila u kartelu Sinaloa. Veleprodajne cijene su skočile za oko 10 odsto proteklih nedjelja, dodao je. Kilogram fentanila koji njegova organizacija prodaje na veliko nekom kupcu iz Sinaloe iznosi oko 490 dolara, ali bi cijena porasla na oko 50 hiljada dolara za kilogram ako se isporučuje u Njujork.

I sirovine su problem s obzirom na to da se fentanil i met, koji ubiju desetine hiljada Amerikanaca svake godine, prave od hemikalija koje se često proizvode u Kini, Indiji i Njemačkoj, kazali su meksički i američki zvaničnici.

Sedam zvaničnika borbe protiv narkotika u SAD, uključujući trojicu iz agencija DEA, opisali su promjenjivo stanje na američkom tržištu droge.

Metamfetamin je najteže pogođen i polovina domaćih kancelarija DEA je prijavila porast cijena, rekao je izvor iz te agencije.

Zalihe fentanila, koji je vodeći uzrok smrti od predoziranja u SAD, su stabilne, reklo je Rojtersu nekoliko zvaničnika.

Džon Kaleri, specijalni agent zadužen za kancelariju DEA u San Dijegu, rekao je da su cijene droge u njegovom sektoru porasle oko 20 odsto, osim metamfetamina, koji je više nego duplo poskupio na preko četiri hiljade dolara za kilogram.

U Rojtersovom izvještaju se navodi da je Južna Amerika bila preplavljena kokainom mnogo prije nego što je iko čuo za kovid-19. Rekordna proizvodnja proteklih godina je smanjila cijene. Narkobande su povećale izvoz i prebacivale količine bez presedana na dugogodišnja tržišta u SAD i Evopi, stičući nove klijente na Bliskom istoku i Aziji, kažu vlasti.

U Velikoj Britaniji, zapljena kokaina 2018/19. je dostigla 9,65 tona, najviše od početka mjerenja 1973, i skoro 200 odsto više u poređenju sa 2017/18.

U Peruu, drugom najvećem svjetskom proizvođaču nakon Kolumbije, mjere uvedene zbog pandemije zaustavile su pokretnu traku za kokain u toj zemlji, rekao je Miguel Anhel Ramirez Vaskez iz peruanske policije.

“Sve je paralisano. Niko ne kupuje i niko ne prodaje,” rekao je Ramirez. Jedna od najteže pogođenih oblasti je dolina rijeka Apurimak, Ene i Mantaro, koja proizvodi oko 43 odsto od peruanske berbe od 50 hiljada hektara, prema podacima Kancelarije UN za drogu i kriminal. Perez, predstavnik uzgajivača koke, kaže da skoro svih 500.000 žitelja te oblasti živi od te žetve.

Državna Nacionalna kompanija za koku (ENACO) kupuje dio proizvodnje za ljekove i pića po puno manjoj cijeni od one koju šverceri inače plaćaju. Ali, procjenjuje se da se 93 odsto peruanske koke ilegalno pretvara u kokain, saopštio je ENACO.

Perez je rekao da njegova grupa FEPAVRAE razmatra kako da natjera ENACO da kupi njihov višak koke.

Kristijan Galarza, generalni direktor ENACO, kaže da ta kompanija, koja ima godišnju prodaju od oko 10 miliona dolara, teško može da pomogne mnogima od onih koji su pogođeni.

“Nećemo sarađivati sa uzgajivačima koke koji prodaju ilegalno”, poručio je. Ruben Vargas, šef peruanske agencije za borbu protiv droge, DEVIDA, takođe ne zna za plan uzgajivača koke. On je rekao da je DEVIDA ove godine već izdvojila 20 miliona dolara za projekte u VRAEM-u, i da će možda pružiti dodatnu pomoć oblastima pogođenim epidemijom.

Ramirez, policajac iz odsjeka za borbu protiv droge, bijesan je zbog plana uzgajivača.

“Kada im ide dobro, prodaju švercerima droge, a kada krene loše, ispruže ruku da im vlada udijeli pomoć. Šta misle da uzgajaju? Ananas?”

U Brazilu su šverceri suočeni sa suprotnim problemom. Cijene kokaina su znatno porasle zbog smanjenja zaliha, rekao je federalni policajac koji je želio da ostane anoniman.

On je rekao da je veleprodajna cijena kilograma kokaina proteklih nedjelja porasla 40 odsto na 20.000 reala (3.735 dolara) u gradu Manaus, tranzitnoj tački za prenos kokaina iz Anda kroz Brazil prema Evropi.

Dok se droga gomila u Kolumbiji i Peruuu, “ovdje (u Brazilu) je veća cijena, jer nema proizvoda,” rekao je policajac.

U južnoj brazilskoj luci Santos, zapljena kokaina namijenjenog Evropi se prepolovila, prema riječima Morasa, šefa tamošnje policije. Carinici su oduzeli samo nešto više od tone kokaina u martu ove godine, dok je prošle godine u isto vrijeme zaplijenjeno tri tone. Moraes vjeruje da manje kokaina ulazi u Brazil, a i da je opala potražnja u Evropi, dijelom zato što se tamošnje švercerske grupe muče da prodaju robu usljed blokade.

Šverc ide iznad ili ispod zemlje

U gradovima sa blažim mjerama izolacije, ilegalne aktivnosti su otpornije, kaže policija. Smanjeni protok drumskog saobraćaja je primorao dilere da rjeđe prenose drogu preko granice.

“Sada su samo pažljiviji. To je kao igra brojeva: što je više vozila na putevima, to je moguće poslati više vozila koja će se stopiti,” kaže Džerom Vašington iz kancelarije šerifa u Teksasu.

Karteli traže druge načine za transport i pojavili su se znakovi da drogu prebacuju kroz prekogranične tunele, rekao je američki carinski zvaničnik. Učestala pojava dronova i ultralakih aviona na granici ukazuje na to da bande možda pojačavaju isporuku putem vazduha, dodao je.

“Švercerska taktika se promijenila. Šverceri idu iznad ili ispod,” rekao je taj zvaničnik.

Dileri se prilagodili novim okolnostima

U Francuskoj je zatvaranje barova i mjesta za zabavu dovelo do smanjenja upotrebe rekreativnih droga poput kokaina, MDMA, ketamina i LSD, navodi se u aprilskom izvještaju Opservatorija za narkotike i zavisnost od droge (OFDT), u okviru ispitivanja uticaja pandemije na ilegalnu trgovinu drogom u toj državi.

U izvještaju se navodi da su dileri odmah reagovali kako bi se prilagodili novoj realnosti, pri čemu neki drže bezbjednu distancu u odnosu na klijente, i čak “prodaju dezinficijens za ruke, rukavice i maske”.

Bonus video: