DŽIHADISTIMA NA RUKU IDE I PANDEMIJA KORONAVIRUSA

Povratak "Islamske države"

Eksplozije, napadi bombaša-samoubica, otvoreni oružani sukobi... "Islamska država" ponovo se vraća na scenu u Siriji i Iraku
2739 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock

Na sjeveru Iraka gori. Gusti oblaci dima dižu se iznad polja pšenice koja su zapalili pripadnici terorističke paravojske, takozvane "Islamske države".

Ljudi koji tamo žive su preplašeni. Poruka koja im je na taj način upućena glasi: niko ne smije da sarađuje s državnim vlastima.

Broj napada raste već nedjeljama: detonacije eksplozivnih naprava i bombi, ali i napadi bombaša-samoubica koji u smrt sa sobom odvode i ljude oko sebe. Takav slučaj zabilježen je 28. aprila. Bombaš-samoubica krenuo je prema sjedištu tajne službe u gradu Kirkuku, na sjeveru Iraka. Obezbjeđenje ga je primijetilo i on je aktivirao bombu prije nego što je stigao do zgrade.

Teroristi su do sada napadali prije svega noću i u zabačenim krajevima. Napad u Kirkuku predstavlja promenu strategije.

Otvoreni sukob

Prvog maja, teroristi IS direktno su napali borce jedne iračke paravojne jedinice sjeverno od Bagdada. U tom napadu život je izgubilo deset pripadnika tzv. Jedinica narodne mobilizacije (PMU). Novo je bilo to što su ih džihadisti napali sa više strana. Pritom su postavili i bombe na putu kojim je trebalo da napadnutim jedinicama stignu u pomoć pojačanja.

Za Sema Helera, takvi koordinirani i složeni napadi pokazuju da je "teroristička organizacija IS očigledno povratila snagu". Heler je savjetnik u bejrutskom predstavništvu Međunarodne krizne grupe, nevladine organizacije čije je sjedište u Briselu. On u svojim izvještajima uočava da IS sve češće ima duže okršaje s iračkim snagama, i da vodi složenije operacije, za razliku od dosadašnjih asimetričnih napada.

Sve odvažniji napadi

Prije samo 14 mjeseci, u bici kod Bakua u martu 2019, teroristički kalifat izgubio je i poslednji komadić svoje teritorije. U oktobru prošle godine američki specijalci su u sirijskoj provinciji Idlib nedaleko od turske granice ubili samoproglašenog kalifa tzv. "Islamske države" Al Bagdadija.

Ali već 20. januara ove godine, u izvještaju Ujedinjenih nacija podnijetom pred Savjetom bezbjednosti upozoreno je da je IS "ponovo prisutna", kako u Siriji, tako i u Iraku. I da su im napadi "sve odvažniji". IS se u Siriji reorganizovala kao podzemna mreža, slično kao nakon sloma u Iraku 2017. godine. "Oslobođeni odgovornosti i obaveze da brane teritoriju, pripadnici IS počeli su da izvode i veći broj napada u do tada mirnim regionima", navode autori izvještaja UN.

"IS je i dalje jedna od jačih terorističkih organizacija", ocjenjuje za DW stručnjak za terorizam Gido Štajnberg. Ona ima brojne ogranke širom svijeta, ali čak i ako se u obzir uzmu samo oni u Siriji i Iraku, mora se reći da je ta organizacija jaka", naglašava njemački stručnjak.

"Prije nego što je IS započela svoj veliki uspon 2013. i 2014. godine, 2010. je na raspolaganju imala samo oko 700 boraca. IS danas može da računa sa 2.000 do 3.000 ljudi u Iraku i Siriji, i to pokazuje koliko je opasna".

Neki drugi procjenjuju da je džihadista i znatno više. Krajem januara je specijalni američki izaslanik Džejms Džefri izjavio da u Siriji i Iraku djeluje od 14.000 do 18.000 terorista IS.

Teroristi puni para

Čini se da su teroristi i nakon pada kalifata finansijski dobro zbrinuti. Tako barem sugeriše izvještaj generalnog inspektora američke vojske od 11. maja koji se odnosi na vojnu operaciju SAD i zaveznika protiv IS pod imenom "Nepokolebljiva riješenost" (Operation Inherent Resolve, OIR). U izvještaju se citira američko Ministarstvo finansija koje je navelo da "IS ima pristup stotinama miliona dolara finansijskih rezervi". Pored toga, "IS nastavlja da generiše novac kriminalnim aktivnostima i lako ga premješta i transferuje po regionu putem kurira, ali i drugih koji za njih obavljaju finansijskih usluge".

Uprkos tome, izvještaj generalnog inspektora američke vojske ocjenjuje da su aktivnosti IS "ustanak niskog nivoa". Teroristička paravojska, kako se navodi, nije u stanju da zadrži osvojene teritorije.

Ona međutim onemogućava svim drugima da budu bezbjedni u regionu, ističe Den Smit direktor Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI. "IS danas više djeluje kao klasična gerila, a mnogo manje kao samoproglašeni kalifat od prije pet godina."

Korona, saveznik džihadista

Džihadisti trenutno imaju dva saveznika: koronavirus i sukobe u regionu. IS je tako u martu zatražila od svojih pristalica da pojačaju napade, dok su vlade širom svijeta zauzete borbom protiv Kovida-19.

Pandemija je značajno uticala i na operaciju "Nepokolebljiva riješenost". Na primjer, Sirijske demokratske snage (SDF), koje čine pretežno kurdski borci, obustavile su vojne operacije. U Iraku su zamrznuti programi obuke za oružane snage, u koje je bio uključen i njemački Bundesver.

Teroristima IS posebno pogoduje sukob između Turske i Kurda na sjeveru Sirije, kao i onaj između SAD i Irana. Taj drugi, eskalirao je početkom 2020, nakon ubistva iranskog generala Sulejmanija – "jednog od najvećih neprijatelja IS", napominje Den Smit. Napad je toliko pogoršao odnose sa SAD, da je dovedeno u pitanje i raspoređivanje američkih jedinica u Iraku. Pored toga, tamo se stalno dešavaju napadi na američke objekte.

Povlačenje SAD

Kao rezultat toga, Sjedinjene Države su napustile četiri vojne baze u Iraku i operišu samo iz dvije. Gido Štajberg kaže da Amerikanci više ne napadaju sa iračkim snagama tako intenzivno kao ranije, i da to dovodi do jačanja IS.

I u Siriji "Ameriku predstavlja samo nekoliko stotina vojnika", primjećuje nemački stručnjak za borbu protiv terorizma. Štajnberg je zbog toga: "Amerikanci su do sada posebno pazili na strane borce, jer bi mogli da postanu opasnost i izvan Iraka i Sirije".

Takvu opasnost predstavlja i 2.000 stranih boraca IS koji se nalaze u zatvorima SDF na sjeveru Sirije. Prije smrti, bivši lider IS Bagdadi izjavio je da je oslobađanje tih zatvorenika glavni prioritet njegovih trupa. Bezbjednosna situacija u zatvorima koje čuvaju kurdski borci u jednom trenutku je bila veoma upitna. Ona je pogoršana prošlog oktobra zbog turske invazije na kurdske regione na sjeveru Sirije. Već tada je stotine zarobljenika iskoristilo ratni haos – i pobjeglo. Pošto kurdska samouprava mora da uloži više snage i resursa u sukob s Turskom, u zatvorima je na raspolaganju manje stražara. Otada stalno dolazi do novih pokušaja bjekstva i do nereda.

"Islamska država" je neprijatelj svima. Ali ona nije svima najveći neprijatelj. Džihadisti su u prošlosti od toga profitirali. Ne bi trebalo da dobiju priliku da to ponovo iskoriste.