Projektil je danas pogodio teretni brod u Ormuskom moreuzu, i taj brod se zapalio, objavio je Centar Velike Britanije za pomorske operacije (UKMTO), navodeći da se posada evakuiše sa broda.
Brod je pogođen pošto su SAD ciljale iranske brodove za polaganje mina koje bi mogle da ugroze taj uski prolaz u Persijskom zalivu.
Centar za pomorske operacije, kojim upravlja britanska vojska saopštio je da je brod pogođen sjeverno od Omana, u samom moreuzu.
Iran nije odmah preuzeo odgovornost za napad mada je gađao brodove u moreuzu i oko njega od početka američko-izraelske vojne operacije i poremetio taj plovni put kroz koji prolazi petina svetske nafte iz Persijskog zaliva ka Indijskom okeanu.
Iran je takođe gađao naftna polja i rafinerije u arapskim zemljama u Zalivu u okviru strategije koja je izgleda namijenjena da izazove povećane ekonomske teškoće u svijetu, kako bi se izvršio pritisak na SAD i Izrael da prekinu s udarima.
(BETA)
Sud u Šri Lanki naložio je da tijela 84 mornara poginula u napadu na iranski ratni brod kod obale te ostrvske države prošle sedmice budu predata ambasadi Irana, prenijeli su lokalni mediji.
Ratni brod IRIS Dena pogođen je torpedom sa američke podmornice u Indijskom okeanu dok se vraćao sa pomorske vježbe koju je organizovala Indija, usred američko-izraelskog rata protiv Irana.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) predložila je najveće oslobađanje naftnih rezervi u svojoj istoriji kako bi obuzdala nagli rast cijena sirove nafte usred američko-izraelskog rata sa Iranom, objavio je u utorak Vol strit džornal, pozivajući se na zvaničnike upoznate sa tim pitanjem.
To oslobađanje premašilo bi 182 miliona barela nafte koje su članice IEA plasirale na tržište kroz dvije odvojene intervencije 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, navodi list.
IEA je u utorak sazvala vanredni sastanak članica, a očekuje se da će zemlje o predlogu odlučivati narednog dana, dodaje se u tekstu.
Plan bi bio usvojen ukoliko ne bude prigovora, navodi list, ali bi protivljenje čak i jedne zemlje moglo odložiti taj potez.
Ministri energetike G7 u utorak nijesu otišli toliko daleko da se saglase o oslobađanju strateških naftnih rezervi, već su umjesto toga zatražili od IEA da procijeni situaciju.
"Iako se nijedna zemlja trenutno ne suočava sa fizičkim nestašicama sirove nafte, cijene naglo rastu i ostavljanje situacije bez reakcije nije opcija", rekao je izvor iz G7 za Rojters.
"Zemlje G7 generalno podržavaju koordinisano oslobađanje naftnih zaliha pod okriljem IEA", dodao je isti izvor, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Ipak, stvarno oslobađanje ne može početi odmah jer odluke o pitanjima kao što su ukupna količina, raspodjela po državama i vremenski okvir zahtijevaju dodatne razgovore, rekao je izvor.
"Očekuje se da sekretarijat IEA predloži scenarije, na osnovu očekivanog uticaja na tržište, a konsultacije bi mogle biti proširene i na zemlje koje nijesu članice IEA, poput Kine i Indije".
IEA i Bijela kuća nijesu odmah odgovorili na Rojtersove zahtjeve za komentar.
Članica IEA, Južna Koreja, učestvuje u razgovorima "i razmatra svoj stav", rekao je portparol ministarstva industrije te zemlje.
Terminski ugovori za američku sirovu naftu i Brent oslabili su nakon izvještaja Vol strit džornala.
Referentne cijene nafte već su ranije u utorak bile u padu, nakon skoka prethodnog dana na gotovo četvorogodišnji maksimum, pošto je američki predsjednik Donald Tramp prognozirao da bi rat na Bliskom istoku uskoro mogao biti okončan.
Dron je pogodio veliki američki diplomatski objekat u Iraku, usred američko-izraelskog vazdušnog rata protiv Irana, ali nije bilo povrijeđenih i svi su na broju, navodi američki zvaničnik i interno upozorenje Stejt departmenta u koje je Rojters imao uvid.
Dron je pogodio Bagdadski centar za diplomatsku podršku, koji se nalazi pored bagdadskog aerodroma, a udar je bio u blizini stražarske kule, navodi se u internom upozorenju Stejt departmenta koje je vidio Rojters. Osobama u objektu naređeno je da se "sagnu i zaklone". U posebnom upozorenju navedeno je da su svi na broju.
Bijela kuća i Stejt department nijesu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
Vašington post je prvi izvijestio o incidentu i naveo da je prema kompleksu u Bagdadu lansirano ukupno šest dronova, od kojih je pet oboreno. Takođe je navedeno da je napad vjerovatno izvela Islamska otpornost u Iraku, krovna grupa oružanih frakcija koje podržava Iran.
Irak je osudio napade u blizini iračkih baza, ali nije pomenuo oštećeni američki objekat, prema navodima Vašington posta.
"Ministarstvo odbrane (Iraka) naglašava da neće stajati po strani kao posmatrač. Naprotiv, odlučno će se suprotstaviti i goniti … sve uključene strane", navodi se u saopštenju ministarstva koje prenosi list.
SAD i Izrael započeli su napade na Iran 28. februara. Iran je odgovorio udarima na Izrael i zalivske zemlje u kojima se nalaze američke baze.
Podižući uloge za globalnu ekonomiju, Iranska revolucionarna garda saopštila je da će blokirati isporuke nafte iz Zaliva ukoliko ne prestanu američki i izraelski napadi.
Sjedinjene Države i Izrael u utorak su žestoko bombardovali Iran u onome što su Pentagon i Iranci na terenu opisali kao najintenzivnije vazdušne udare od početka rata, uprkos tome što globalna tržišta računaju da će predsjednik Donald Tramp nastojati da uskoro okonča sukob.
Revolucionarna garda saopštila je da je u utorak uveče ispalila rakete na američku bazu Al Udeid u Kataru i bazu Al Harir u iračkom Kurdistanu. Nakon tih lansiranja uslijedili su napadi dronovima usmjereni na okupljanje američkih vojnika u vazdušnoj bazi Al Dafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i mornaričkoj bazi Džufair u Bahreinu.
Tramp je izjavio da su udari bili usmjereni na eliminisanje, kako je rekao, neposrednih prijetnji iz Irana, pozivajući se na njegov nuklearni i balistički raketni program, kao i podršku militantnim grupama Hamas i Hezbolah.
Iran, koji negira da nastoji da razvije nuklearno oružje, ocijenio je napade kao nezakonito kršenje svog suvereniteta. Iran nema nuklearno oružje. Vjeruje se da je Izrael jedina bliskoistočna država koja posjeduje nuklearno oružje, dok je i Vašington nuklearna sila, piše Rojters.
Izrael navodi da je 11 civila ubijeno u iranskim napadima. Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama rekao je u utorak da je u američko-izraelskim napadima ubijeno više od 1.300 civila.
Ruski konzulat u iranskom gradu Isfahanu oštećen je u granatiranju ranije ove sedmice, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Napad na diplomatsko predstavništvo predstavlja "grubo kršenje" međunarodnih konvencija i sve strane treba da poštuju "nepovredivost diplomatskih objekata", kazala je ona.
"Dana 8. marta, u iranskom gradu Isfahanu, usljed napada na zgradu administracije guvernera istoimene pokrajine, koja se nalazi u blizini, oštećen je ruski konzulat", navela je Zaharova u saopštenju objavljenom na sajtu ministarstva.
"Polomljeni su prozori na poslovnoj zgradi i stambenim apartmanima, a nekoliko zaposlenih oboreno je udarnim talasom. Srećom, nije bilo poginulih ni teže povrijeđenih".
Predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u utorak o sukobu sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom, saopštio je Kremlj. Ruski predsjednik pozvao je na obustavu svih neprijateljstava.
Kompanija Planet Labs, sa sjedištem u Kaliforniji, proširila je ograničenja pristupa svojim satelitskim snimcima Bliskog istoka kako bi spriječila protivnike da ih koriste za napade na Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike, što pokazuje kako širenje komercijalnog svemirskog poslovanja može uticati na sukobe.
Planet, koji upravlja velikom flotom satelita za snimanje Zemlje i prodaje često ažurirane snimke vladama, kompanijama i medijima, obavijestio je klijente da produžava ograničenja na period od 14 dana, sa kašnjenja od četiri dana koje je uvedeno prošle sedmice.
Ta mjera je privremena i uvedena je "u nastojanju da se ograniči bilo kakva nekontrolisana distribucija snimaka koja bi mogla dovesti do njihovog nenamjernog pristupa i korišćenja kao taktičke prednosti od strane neprijateljskih aktera", naveo je portparol Planeta u izjavi za Rojters.
"Ovaj sukob je dinamičan i na mnogo načina jedinstven u odnosu na druge, pa Planet preduzima snažne korake kako bi osigurao da naši snimci ni na koji način ne doprinesu napadima na savezničko i NATO osoblje i civile", rekao je portparol.
Neki stručnjaci za svemir smatraju da bi Iran mogao imati pristup komercijalnim snimcima, uključujući i preko drugih protivnika SAD-a.
Iran je uhapsio desetine osoba, uključujući i jednog stranog državljanina, pod sumnjom da su špijunirali za "neprijatelje" te zemlje, saopštilo je Ministarstvo obavještajnih poslova, usred nastavka rata sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
SAD i Izrael pokrenuli su vazdušne udare na Iran 28. februara, pri čemu su ubijeni vrhovni vođa te zemlje, ajatolah Ali Hamnei, kao i više komandanata.
Tokom trajanja sukoba, Iran je izveo odmazdne napade na zalivske zemlje koje su saveznice SAD-a i domaćini američkih vojnih baza.
Ne navodeći državljanstvo uhapšene osobe, iransko Ministarstvo obavještajnih poslova saopštilo je da je strani državljanin "sprovodio špijunažu u ime Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, te djelovao kao posrednik za dvije zalivske zemlje", prenose državni mediji.
Tokom prethodnih godina, Iranska revolucionarna garda uhapsila je desetine osoba sa dvojnim državljanstvom i stranaca, uglavnom po optužbama za špijunažu i djela povezana sa bezbjednošću.
Organizacije za ljudska prava optuživale su Islamsku Republiku da pokušava da iznudi ustupke od drugih država kroz hapšenja po bezbjednosnim optužbama koje su možda bile montirane. Teheran negira da hapsi ljude iz političkih razloga.
Ministarstvo je takođe saopštilo da je tokom proteklih nekoliko dana uhapšeno "30 špijuna, unutrašnjih plaćenika i operativaca Izraela i SAD-a", prenosi agencija Rojters.
Odvojeno, šef iranske policije Ahmadreza Radan rekao je za državnu televiziju da je do sada privedena 81 osoba zbog "dijeljenja internih iranskih informacija sa neprijateljskim medijima i neprijateljima”. Nije iznio više detalja.
Bonus video:
