Mjesecima je Latinska Amerika gledala kako ostatak svijeta pati od pandemije. Ali Latinska Amerika više nije samo promatrač. „Ovo je novi epicentar“, rekao je dr. Markos Espinal, šef odeljenja za zarazne bolesti u Panameričkoj zdravstvenoj organizaciji. Mjesecima nakon što se pojavilo u relativnoj neobičnoj kineskoj provinciji, središte virusne oluje stiglo je u Latinsku Ameriku. Trenutno u 33 zemlje ove regije postoji 920.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa i skoro 50.000 mrtvih, ali brojke rastu, piše CNN, a prenosi Index.
Dok broj preminulih i zaraženih u SAD-u, Evropi i Aziji pada, Latinska Amerika sada je jedina svjetska regija u kojoj epidemija nesumnjivo dostiže nove vrhunce.
„U mnogočemu to ne iznenađuje. Moglo se predvideti da će se ovo dogoditi“, objasnila je za CNN dr. Anna Diez Ruks, dekaka Fakulteta javnog zdravlja Univerziteta Dreksel.
U razgovoru s osam različitih stručnjaka, među kojima su bivši šef države, epidemiolozi i vrhunski istraživači, CNN je došao do zaključka da postoji široka saglasnost da su pogrešne odluke nacionalnih vlada u kombinaciji s jedinstvenim ekonomskim i javnozdravstvenim stanjem u Latinskoj Americi dovele do sada teške epidemiološke situacije. Stručnjaci su takođe skoro jednoglasni u mišljenju da će se stvari vjerovatno pogoršati.
Kako je došlo do ovoga?
Latinska Amerika svoj je prvi potvrđeni slučaj zabilježila u februaru, kad je 61-godišnji muškarac u Sao Paolu bio pozitivan na testu nakon što se u Brazil vratio iz Italije. Nedjeljama kasnije činilo se da su stvari pod kontrolom. Ukupan broj slučajeva u regiji bio je tek nešto viši. Prvi smrtni slučaj dogodio je 7. marta u Argentini.
Ali neki su već tada sumnjali da će doći do tragedije, nastavlja CNN. U svom komentaru za Njujork tajms 19. marta, brazilski javnozdravstveni stručnjak Migel Lago napisao je da Latinska Amerika nije spremna za virus i da će regija vjerovatno stradati više nego Evropa.
„Latinska Amerika mogla bi da postane najteža žrtva kovida-19 ako zdravstvene vlasti i nacionalne vlade ne preduzmu hitne mjere“, napisao je Lago.
Njegove riječi bile su tačne. Do sredine maja, Latinska Amerika imala je veći dnevni porast novih slučajeva nego SAD i Evropa. Brazil će nadmašiti Italiju, Veliku Britaniju i Rusiju i zabilježiti drugi najveći broj zaraženih u svijetu. Globalni manjak testova i nevoljnost nekih zemalja da masovno testiraju izazvali su sumnju u tačnost broja zaraženih i smrtnih slučajeva u regiji.
„Zvanične brojke daju lažan osjećaj sigurnosti. Broj slučajeva ne pokazuje razmjere problema“, govori dr. Epinal.
Loš odgovor nacionalnih vlada
CNN je o epidemiji virusa u Kini pisao u prvoj nedjelji januara. Do 1. marta zdravstveni stručnjaci širom svijeta su upozorili da je pandemija nezaustavljiva. Svaka latinoamerička vlada znala je ili je trebalo da zna šta se sprema, a u martu su mnogi regionalni čelnici preduzeli mjere koje su ukazivale da razumiju prijetnju. Ostali to nijesu učinili.
„Bilo je nekoliko loših primjera nacionalnih vlada koje jednostavno njeisu marile i predsjednika koji su odlučili ne učiniti ništa“, rekao je Luis Giljermo Solis, bivši predsjednik Kostarike, i ukazao na dvije najveće zemlje Latinske Amerike, Brazil i Meksiko, koje predstavljaju otprilike polovinu ukupnog stanovništva regije.
Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro i meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador dosljedno su umanjivali opasnost od virusa u martu. Bolsonaro je koronavirus nazivao „malim gripom“. Lopez Obrador je na konferenciji za novinare držao dvije amajlije i sam smješkom govorio da će ga one zaštititi.
Lopez Obrador je na kraju pozvao ljude da ostanu kod kuće i odobrio zatvaranje velikog djela zemlje, ali njegovi kritičari tvrde da je njegova nejasna poruka doprinijela da meksička javnosti bude skeptična prema smrtnoj prijetnji, piše CNN.
Meksiko ove nedjelje bilježi najveći dnevni porast smrtnih slučajeva i novozaraženih. Dosad je imao 85.000 potvrđenih slučajeva i oko 9.400 preminulih, ali zdravstveni zvaničnici kažu kako su stvarne brojke značajno veće zato što Meksiko testira daleko manje nego mnoge druge zemlje.
Međutim, Bolsonaro se drži svojih inicijalnih tvrdnji. Iako epidemija u Brazilu raste eksponencijalno u jednu od najtežih na svijetu s 465.000 zaraženih i 28.000 mrtvih, on uporno održava velika skupove s hiljadu svojih pristalica.
„Došlo je do napetosti između lokalnih i regionalnih vlasti koje su željele da odu korak dalje u smislu socijalne distance, a državni vrh se tome protivio”, objasnila je Katrine Blis, naučna saradnica CSIS Global Health Policy Centera.
Bolsonaro je tvrdio da je istinska prijetnja u karantinskim mjerama koje su guverneri saveznih država uveli širom zemlje. Radi se o mjerama koje su direktno pogodile brazilsku ekonomiju. Ali, skoro je sigurno da bi epidemija u Brazilu bila mnogo teža da guverneri nijesu reagovali.
Izostanak brze reakcije u Brazilu i Meksiku nijesu slijedile ostale zemlje u regionu. Bivši kostarikanski predsednik Solis kaže da je većina vođa učinila pravu stvar.
„Trebalo je izolovati se i sprečiti ljude da ulaze u zemlju. Mislim da je ta faza uglavnom dobro odrađena“, rekao je Solis za CNN.
Bonus video:
