stotine novinara u bjelorusiji stupilo u štrajk

„Savjest mi nije dala da ostanem”

Protesti pokrenuli promjene u bjeloruskim državnim medijima. Novinari koji su dali otkaz kažu da nisu mogli da nastave da šire propagandu

17622 pregleda 3 komentar(a)
U četvrtak je privedeno dvadesetak novinara, Foto: Rojters
U četvrtak je privedeno dvadesetak novinara, Foto: Rojters

Protesti nakon spornih predsjedničkih izbora u Bjelorusiji izazvali su dramatičnu promjenu u inače fleksibilnim državnim medijima.

Stotine novinara je stupilo u štrajk, tražeći fer izvještavanje o protestima i brutalnoj policijskoj represiji protiv njih. Neki su dali otkaz jer nisu pristali da slijede vladin diktat.

Predsjednik Aleksandar Lukašenko je rekao da su radnici iz ruskih medija već zauzeli njihova mjesta.

On je kazao da je pozvao „6-9 novinara iz najnaprednije televizije u Rusiji” da uspostave red na bjeloruskoj državnoj televiziji, koja je glavni izvor vijesti za većinu bjeloruskog stanovništva.

Vadim Šundalov (31) je pet godina radio za državnu Belarus tudej. On je 13. avgusta dao otkaz, rekavši da nije to učinio ranije jer je bio „kukavica”.

„Sada je sve postalo laž, laž i samo laž. Nije istina da je 80 odsto glasalo za Lukašenka. Ti glasovi su pokradeni”, rekao je za Juronjuz.

Otkad je počeo da radi za Belarus tudej, znao je da će morati da propagira vladinu agendu, objavljuje članke koje su napisali političari i vlada već odoborila.

„To je posao koji pruža finansijsku stabilnost, i pomirite se sa tim i nastavite da radite. Ali, ove godine mi je savjest rekla što je mnogo, mnogo je.”

On je odlučio da ode nakon ubistva Aleksandra Tarajkovskog na Puškinovom trgu u Minsku 10. avgusta.

Vlada je saopštila da je on stradao kada mu je eksplodirala naprava u ruci, ali je jedan snimak pokazao da ga je upucala policija.

„Nismo mogli da to objavimo. Užasno se osjećam zbog toga, zbog prenošenja laži,” rekao je Šundalov.

Popularni voditelj Sergej Kozlovič je napustio javni servis Belarus 1. Njegov posljednji radni dan bio je 10. avgusta, dan nakon izbora, kada je shvatio da neće moći da nastavi.

„Izvještavanje je bilo jednostrano. To su bile zvanične informacije ministarstva unutrašnjih poslova. Na protestima su učestvovali i prijatelji i ljudi koje poznajem i nisam mogao više to da radim.”

On je rekao da je od deset ljudi koji su radili u njegovom odsjeku, četvoro napustilo posao, a jedan je dobio otkaz.

Kada je otišao, znao je da će teško dobiti posao u bilo kojem od tri glavna TV kanala u zemlji. Kaže da strahuje od hapšenja, što je strah koji trenutno „imaju svi u zemlji”. Na pitanje da li je učestvovao u propagandi, odgovorio je potvrdno.

Nakon masovnih protesta u Minsku, novinari državnog lista „Zvjazda” su naredni broj posvetili opsežnom izvještavanju o demonstracijama. Bjeloruska vlada je smijenila urednika lista i umjesto njega postavila bivšeg ministra informisanja. U roku od nekoliko sati, izvještaji i fotografije su nestali sa portala.

„List se ne služi najprljavijim propagandnim trikovima, ali nekao živi u svom svijetu,” kaže za „Fajnenšl tajms” Irena Kotelovič, bivša filmska kritičarka u „Zvjazdi” koji je dala otkaz prošle nedjelje. „Jedno je ignorisati događaje kad se ništa ne dešava u politici i društvu, a potpuno drugo kada jedne nelegitimna okrutna mafija teroriše ljude.”

Državni mediji, međutim, ostaju ključni instrument Lukašenkovih težnji da se održi na vlasti.

Najmanje jedan državni kanal je emitovao klip na kojem se, dok se čuje zloslutna muzika, nakon pastoralnih pejzaža i nasmijane bjeloruske djece, pojavljuje snimak srušene zgrade u Siriji. „Nisam zadovoljan ovakvom ljepotom”, piše na ekranu i pojavljuje se fotografija opozicione liderke Svetlane Tihanovskaje.

Kozlovič, koji je za državnu televiziju radio duže od godinu, kaže da je na njegovu odluku da da otkaz uticala i odluka vlade da ugasi internet u prvim danima nakon izbora.

„Ako sam u prošlosti prihvatao da se informacija prezentuje na određeni način, iz perspektive države i sa alternativom na internetu, onda se, bez pristupa internetu i alternativi, odluka sama nametnula,” rekao je za „Fajnenšl tajms”. On je priznao da je taj izbor bio jako emotivan, ali da nije zažalio „posebno imajući u vidu ono što se sada emituje na Belarus 1”.

S obzirom na to da bjeloruski bezbjednosni aparat i dalje podržava Lukašenka, novinari državnih medija su frustrirani u pokušajima da promijene uređivačku politiku.

„Niko više ne štrajkuje,” kaže za FT Natalija Bibikova, bivša novinarka Belarus 1.

„Blokirali su nam ulaz u zgradu i niko ne protestuje ispred. Neki ljudi su otišli, a neki su se vratili.”

U „Zvjazdi”, Irena Kotelovič i neke njene kolege su pokušali da štrajkuju, ali nisu uspjeli da prikupe potpise 50 odsto zaposlenih, koliko je potrebno da bi potez bio legalan.

„Samo je nas nekoliko dalo otkaz iz principa. Ostali će nastaviti da rade, ali će to biti drugačiji ambijent, jer su promijenili menadžment da bi stavili radnike pod kontrolu. Možda neće samo ignorisati ono što se događa, nego širiti još bezočniju propagandu... nemam ideju šta ću sada da radim, ali mi savjest nije dala da ostanem.”

Prema ustavu, mediji u Bjelorusiji su slobodni, ali organizacija Reporteri bez granica kaže da su tamošnji novinari izloženi pritiscima.

Juronjuz navodi i da strani novinari, ili lokalni koji ne rade za bjeloruske državne medije, generalno teško dobijaju radnu dozvolu.

„U Bjelorusiji, nezavisni novinari i blogeri su izloženi prijetnjama i hapšenju, vodeći portali se blokiraju, pristup informacijama je ograničen. Država ima potpunu kontrolu nad svim TV kanalima”, objavili su Reporteri bez granica.

Uticaj na kvalitet programa

Čini se da niko od ljudi na najvišim pozicijama u bjeloruskim medijima još nije dao otkaz, što pomaže Lukašenku da drži situaciju pod kontrolom, kaže za Juronjuz bjeloruski politički analitičar Artjom Šraibman.

Međutim, tenzije su sada na maksimumu.

„Neki imaju prijatelje i rođake među žrtvama obračuna. Oni to ne mogu ignorisati, prikriti i vratiti se porodici i prijateljima”, kazao je Šraibman. Franak Vjačorka iz Atlantskog savjeta smatra da ostavke možda neće odmah dovesti do promjena u uređivačkoj poliitici, ali da bi mogle uticati na kvalitet programa.

„To je problem za Lukašenka. Prezenteri i voditelji odlaze i to za režim znači gubitak poznatih lica. Možete naći nova, ali je potrebno vrijeme da steknu istu popularnost”.

„Gledaoci to shvataju i osjećaju... Ali takođe može dovesti do nečeg veoma opasnog, ako dio publike pređe na ruske medije”, kaže Vjačorka.

„Tek ćemo vidjeti koliko će biti značajan uticaj ruskih radnika, jer menadžment i dalje čine Bjelorusi.”

Preporučujemo za Vas