Politički Vašington je u nedjelju uveče nakratko ostao bez daha. Razlog je bio ekskluzivni izvještaj Njujork tajmsa koji je objavio da američki predsjednik Donald Tramp u deset od posljednjih petnaest godina uopšte nije plaćao savezni porez na dohodak. Za 2016. i 2017, dakle na početku predsjedničkog mandata, plaćao je tek po 750 dolara poreza.
Izveštaj njujorškog lista sugeriše da je Tramp bio beskrupulozan u pokušaju da plati što je moguće manje poreza – ili da je bio očajan kao biznismen koji, umjesto profita, bilježi gubitke pa nema na šta da plati porez.
Istina je vjerovatno negdje između. Tek, kao zgodan materijal za naslove ostala je činjenica da je 750 dolara koliko za porez daje jedan predsjednik i milijarder otprilike 16 puta manje nego što moraju da plaćaju prosječni građani.
Predsjednik je, neposredno nakon objave izvještaja, sve te informacije nazvao lažima koje, kako kaže, liberalna štampa širi kako bi mu naškodila.
Neposredno uoči prve TV-debate
Nije slučajnost da je liberalni Njujork tajms, list koji se godinama svim publicističkim sredstvima bori protiv Trampovog reizbora, ovu bombu tempirao da pukne tačno pred prvo televizijsko sučeljavanje predsjedničkih kandidata. Iza toga vjerovatno stoji nada da bi informacije mogle pomoći demokratskom izazivači Džou Bajdenu da u utorak uveče u 90 minuta debate u Klivlendu prođe bolje.
To je prvi od ukupno tri televizijska dvoboja, koji su u ovoj pandemijskoj godini posebno važni s obzirom da kandidati u borbi za naklonost birača mogu da nastupe samo na rijetkim predizbornim skupovima. Očekuje se velika gledanost TV-okršaja.
Duel je zamišljen tako da Tramp i Bajden odmjere snage u šest različitih tematskih blokova, svaki od njih bi trebalo da traje po 15 minuta. To su sljedeće teme: Vrhovni sud, korona, ekonomija, rasizam i nasilje, Trampov i Bajdenov dosadašnji politički bilans te integritet samih izbora.
Američke obavještajne službe boje se da bi, kao i 2016, neke strane države mogle da pokušaju da utiču na glasanje. Tramp već mjesecima tvrdi da je dopisno glasanje nesigurno i podložno manipulacijama – i na taj način priprema teren za scenario prema kojem bi nakon izbora osporio svoj eventualni poraz.
Tokom samog duela nije predviđen novinarski fakt-ček, to jest provjera da li kandidati eventualno iznose neistine ili netačne podatke.
„Vjerovatno priča o porezu neće imati nikakvog uticaja na izborno ponašanje Trampovih simpatizera“, kaže Šeri Bermen, politikološkinja sa poznatog Univerziteta Kolumbija. Uz vrlo polarizovanu američku medijsku scenu, ima jako puno ljudi koji ne znaju baš puno o Trampovim porezima, tvrdi Bermen.
Osim toga, kako dodaje, proteklih godina su se ljudi navikli na brojne laži i skandale. Još jedna Trampova afera „jednostavno više nije neka velika stvar u Sjedinjenim Državama.“
Dokaz Trampove spretnosti?
Ali to nije sve: politikološkinja itekako realnom smatra mogućnost da Tramp zbog svojih poreskih trikova pobere dodatne simpatije fanova – zato što bi oni u njegovim potezima mogli da vide dokaz za to koliko je predsjednik spretan.
Na izvještaje o Trampovim poreznim trikovima većina Amerikanaca ionako samo slieže ramenima, uvjerena je Berman: „Svi do sada znaju kakav je Tramp kao osoba. Oni ga biraju zbog njegove politike – ili jednostavno samo zato što ne vole demokrate.“
Koje uopšte mogućnosti onda ima Džozef Bajden da profitira od veoma važne TV-debate, koju će uživo pratiti milioni ljudi u SAD, ali i u inostranstvu?
Bajden bi morao da se koncentriše na svoje jače strane, da govori o tome zašto je on bolji izbor za suočavanje s teškom ekonomskom situacijom i koronom. „U predizbornoj kampanji Hilari Klinton prošli put smo vidjeli da nije dovoljno fokusiranje na negativne strane kod protivnika“, kaže Berman.
Bonus video:
