RAZMJENA STAVOVA U NEŠVILU

Oštro, ali pristojno sučeljavanje Trampa i Bajdena u posljednjoj debati

Kandidat demokrata je kritikovao Trampov ležeran odnos prema autoritarnom sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu. Naveo je da je Tramp sastancima sa Kimom "dao legitimitet" neprijatelju SAD i potencijalnoj nuklearnoj prijetnji

6238 pregleda 2 komentar(a)
Sa debate, Foto: Reuters
Sa debate, Foto: Reuters

Drugu, posljednju debatu kandidata za predsjednika SAD, republikanca Donalda Trampa i demokrate Džozefa Bajdena, obilježila je oštra razmjena stavova, ali je dijalog bio znatno civilizovaniji u odnosu na prethodni haotični duel.

Tokom noćašnje debate u Nešvilu, u saveznoj državi Tenesi, Tramp (74), aktuelni američki predsjednik, i Bajden (77), bivši potpredsjednik SAD, upadali su jedan drugom u riječ neuporedivo rjeđe nego u prvom duelu, a najžešću raspravu vodili su oko pandemije koronavirusa, klimatskih promjena i pitanja u vezi s nacionalnom bezbjednošću.

Zbog haotične prve debate 29. septembra, noćas je na snazi bilo novo pravilo, koje je moderatorki debate, novinarki En-Bi-Sija Kristen Velker, omogućilo da isključi ton učesniku koji upadne u riječ sagovorniku.

Tramp, koji je u prvom duelu znatno češće prekidao Bajdena nego kandidat demokrata njega, noćas je u najvećem dijelu debate nastupao u svedenom tonu.

Milijarder iz Njujorka koji je suprotno očekivanjima pobijedio na predsedničkim izborima 2016. godine, noćas je možda imao poslednju priliku da promjeni dinamiku izborne trke kojom dominira odgovor njegove administracije na pandemiju koronavirusa i njene negativne posljedice po američku ekonomiju.

SAD su ubjedljivi lider u svijetu i po broju potvrđenih slučajeva zaraze i po broju smrtnih ishoda. Od posljedica infekcije u SAD je umrlo više od 228.000 ljudi, a zaraza je potvrđena kod više od 8,6 miliona, što je više od petine registrovanih slučajeva u svijetu.

Za Bajdena je 90 minuta duela bila prilika da učvrsti jasnu prednost u odnosu na Trampa, koju mu sve ankete daju 12 dana prije izbora.

Na početku debate, Tramp je imao problema da odbrani svoj odgovor na pandemiju koronavirusa. Na varijacije istog pitanja uglavnom nije davao jasan odgovor.

Kada je upitan da iznese plan dalje borbe protiv epidemije, Tramp je umjesto toga tvrdio da u njegovom dosadašnjem postupanju nije bilo grešaka i da "pandemija odlazi".

S druge strane, Bajden je naveo da svako ko je odgovoran za veliki broj mrtvih od koronavirusa ne treba da ostane predsjednik SAD.

"On kaže da mi učimo da živimo sa tim korona virusom. Ljudi uče da umru sa tim", kazao je Bajden, potpredsjednik SAD u vrijeme administracije Baraka Obame (2009-2017) i dugogodišnji senator iz savezne države Delaver.

I Tramp i Bajden su nastojali da se pozicioniraju kao zaštitnici zdravstvene zaštite u SAD, svjesni da je biračima to bilo jedno od najvažnijih pitanja i prije pandemije koronavirusa.

Tramp je rekao da vlasti "ne mogu da zaključaju ljude u podrum kao što to Bajden radi", čime je ponovio ranije napade na kandidata demokrata koji je tokom pandemije radije ostajao kod kuće umjesto da vodi kampanju na terenu.

Bajden se na to osmehivao i vrtio glavom i ponovo ismijavao Trampa što je svojevremeno savjetovao građanima da piju izbjeljivač, jer navodno ubija koronavirus.

Tramp se i večeras odlučio za lične napade na protivnika, ponavljajući nepotkrijepljene tvrdnje protiv Bajdena i njegovog sina Hantera, u namjeri da ih prikaže kao korumpirane.

"Ja ne dobijam novac od Kine, vi dobijate. Ja ne dobijam novac od Ukrajine, vi dobijate", kazao je Tramp.

Po običaju, nije ponudio nikakve dokaze za iznijete tvrdnje.

U segmentu debate o rasnim pitanjima, Tramp je optužio Bajdena za masovna hapšenja kada je bio potpredsjednik, naročito "mladih crnih muškaraca", a sebe je opisao kao "najmanjeg rasistu u prostoriji".

Ponovio je tvrdnju da "niko nije uradio ono što je on učinio" za crne Amerikance, "s mogućim izuzetkom (američkog predsjednika koji je ukinuo ropstvo) Abrahama Linkolna".

Bajden je nazvao Trampa "rasistom koji doliva ulje na svaku rasističku vatru".

Ankete pokazuju da mnogi mladi birači koji nijesu bijelci ne podržavaju Trampa, ali da nijesu naročito naklonjeni ni Bajdenu. Mali su izgledi da je noćašnja debata dovela do neke promjene po tom pitanju.

Bajden je upozorio da svijet mora da se pozabavi klimatskim promjenama, dok je Tramp hvalio napuštanje Pariskog sporazuma o klimi, rekavši da je time pokušao da sačuva radna mjesta u SAD.

Naveo je da su vazduh i voda u SAD među najčistijim u više decenija, iako je to delom zasluga propisa koje je uvela prethodna Obamina administracija.

Bajden se založio za velike investicije sa ciljem stvaranja novih industrija naklonjenih životnoj sredini.

"Naše zdravlje i naša radna mjesta su u pitanju", naveo je Bajden.

Tokom debate je bilo i malo reči o spoljnoj politici, Bajdenovoj omiljenoj temi.

Kandidat demokrata je kritikovao Trampov ležeran odnos prema autoritarnom sjevernokorejskom lideru Kim Džong Unu. Naveo je da je Tramp sastancima sa Kimom "dao legitimitet" neprijatelju SAD i potencijalnoj nuklearnoj prijetnji.

Tramp je branio svoj "drugačiji odnos" prema Kimu, rekavši da je to "veoma dobar odnos".

Bajden je odgovorio da su države "imale dobar odnos i sa Hitlerom prije nego što je izvršio invaziju na ostatak Evrope".

Noćas je trebalo da bude održana treća predsjednička debata, ali je druga, planirana za 15. oktobar, otkazana pošto je Tramp nedjelju dana ranije, kada je bio zaražen koronavirusom, odbio predlog da se kandidati suoče onlajn, a ne licem u lice.

Zbog pandemije koronavirusa, u sali Univerziteta Belmont noćas je bilo svega oko 200 ljudi. Oni su svi morali da budu testirani na koronavirus na licu mjesta i dobili su narukvice u boji kao potvrdu da su negativni.

Publika je bila upadljivo tiha tokom 90-minutne debate.

Organizatori su planirali da Tramp i Bajden budu razdvojeni barijerama od pleksiglasa, ali su one ipak uklonjene nekoliko sati prije debate.

I Tramp, kome je zaraza koronavirusom potvrđena dva dana poslije prve debate, i kandidat demokrata, negativno su testirani na koronavirus prije dolaska na debatu.

Desetine pristalica dva kandidata okupile su se za vrijeme debate ispred univerzitetskog kompleksa.

Izbori za predsjednika SAD biće održani 3. novembra, ali je do sada već glasalo više od 47 miliona Amerikanaca. Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju 538 takozvanih elektora koji se u decembru sastaju da formalno izaberu predsednika.

Svaka savezna država daje onoliko elektora koliko ona ima članova u Predstavničkom domu Kongresa SAD.

Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou distrikata tih država.

Pobjednik izbora je kandidat koji osvoji najmanje 270 elektora. Ako ni Tramp ni Bajden ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine.

Takva situacija moguća je jedino ako bi i Tramp i Bajden imali po 269 elektora, što je teoretski moguće, ali gotovo nezamislivo.