masovna proizvodnja već krajem godine?

Vakcina protiv korone stiže – maske ostaju

„U idealnom slučaju, vakcina pruža dvije stvari: sprečava ili makar ublažava bolest i, drugo, spriječava dalje prenošenje sa čovjeka na čovjeka“, kaže vlasnik i glavni istraživač Bionteha Ugur Šahin.

46332 pregleda 511 reakcija 40 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Sva je prilika da će prve vakcine protiv korone dobiti odobrenje za masovnu upotrebu do kraja godine. Ali, stručnjaci upozoravaju da to neće biti čudotvorno oružje i da ćemo još godinama držati odstojanje i nositi maske.

Dok mediji bruje o porastu broja registrovanih zaraza, a širom Evrope se uvode novi lokdauni, optimistične najave skorog dolaska vakcine mnogima zvuče kao jedina nada. Ukupno jedanaest vakcina širom svijeta je u posljednjoj, kliničkoj fazi ispitivanja u kojoj se desetinama hiljada ljudi daje ili vakcina ili placebo.

Naučnici i farmaceutski koncerni sada nestrpljivo čekaju da se dovoljan broj tih ljudi u svakodnevnom životu zarazi virusom. Ako se ispostavi da su svi ili skoro svi zaraženi oni koji su dobili placebo, to bi značilo da su oni koji su dobili vakcinu zaštićeni. I onda bi vakcina dobila dozvolu.

Njemački ministar zdravlja Jens Špan ipak je oprezan. On je rekao da se sa vakcinom može računati početkom sljedeće godine, vjerovatno do marta, ali možda i kasnije.

U njemačkoj biotehničkoj kompaniji Bionteh iz Majnca vide dobre šanse da baš oni budu prvi. U najboljem slučaju, dozvolu za vakcinu bi mogli da dobiju već sredinom novembra.

Logistika se već sprema

U saradnji sa gigantima farmaceutske industrije i uz izdašnu finansijsku pomoć država, više kompanija već planira masovnu proizvodnju ili kupuje stotine miliona staklenih posudica u kojima će se skladištiti doze vakcine.

Američka Vlada sprovodi maltene vojnu operaciju – zaista je vodi vojska – pod nazivom „Operation Warp Speed“ u kojoj osam firmi dobija deset milijardi eura. Cilj je da do januara bude spremno 300 miliona doza vakcina za američke građane.

Kao i SAD, ni Evropska unija ne želi da uloži sve novce na jednog konja – nikad se ne zna koja će od vakcina propasti u posljednjoj fazi testiranja ili koja će se kroz koji mjesec pokazati kao efikasnija. Zato je EU već obezbjedila nabavku 800 miliona doza od šest različitih proizvođača.

Prema broju stanovnika, Njemačkoj sleduje 150 miliona doza iz tog fundusa EU. Ali Berlin pregovara direktno sa Biontehom o dodatnim vakcinama. Njemačka planira formiranje najmanje šezdeset centara za vakcinaciju, vjerovatno u prostranim sajamskim halama, kako bi brzo i bez gužve mogao da se vakciniše veliki broj ljudi.

Ne mogu svi odjednom

Dakle uskoro jedan boc u ruku i korona će biti samo još mutno sijećanje? Stručnjaci upozoravaju da ne treba gajiti takve iluzije.

„Još godinama moramo da živimo sa virusom: da držimo odstojanje, peremo ruke, nosimo maske“, kaže Frank Ulrih Montgomeri, predsjednik Svjetskog udruženja lekara.

On dodaje da može potrajati nekoliko godina dok cijelo stanovništvo ne bude vakcinisano.

„Za vakcinaciju odjedanput nema ni dovoljno vakcina niti dovoljno medicinskog personala“, kaže Montgomeri.

Prema preporukama EU, koje bi trebalo da usvoje zemlje članice, sve dok ne bude dovoljno vakcina za sve prioritet treba da imaju medicinsko osoblje, stariji od šezdeset godina i hronično bolesni. Njemački ministar Špan ponovio je ovih dana da će vakcinacija u Njemačkoj biti isključivo dobrovoljna.

Kako onda to izgleda, slikovito je za list Gardijan opisao Dejvid Selisburi, jedan od vodećih britanskih stručnjaka za imunizaciju koji savjetuje tamošnju Vladu: ako pretpostavimo da će 75 odsto starijih sugrađana otići na dobrovoljnu vakcinaciju, a da vakcina zaštiti 75 odsto vakcinisanih, onda proizilazi da će zaštićeno biti tek nešto više od polovine starijih koji se broje u rizičnu grupu.

Vakcina može nešto, ne može sve

Naučnici upozoravaju da, pri neslućenoj brzini kojom se razvijaju vakcine protiv korone – ne treba očekivati čudotvorne uspehe. Ugledni nedjeljnik Špigel je ovome posvetio naslovnu temu aktuelnog izdanja, a novinari su razgovarali sa šefovima vodećih kompanija koje razvijaju vakcinu.

„U idealnom slučaju, vakcina pruža dvije stvari: sprečava ili makar ublažava bolest i, drugo, spriječava dalje prenošenje sa čovjeka na čovjeka“, kaže vlasnik i glavni istraživač Bionteha Ugur Šahin.

No dosadašnje studije sugerišu da vakcinisane osobe i dalje mogu da šire zarazu, ali da brže ozdrave pa u prosjeku zaraze manje ljudi.

Kad se podvuče crta, novinari Špigela zaključuju da vakcina neće jednim udarcem okončati pandemiju.

„Vjerovatnije je da će to najpre biti vakcine osrednje efikasnosti koje štite od teškog protoka bolesti, a možda i sasvim spriječe izbijanje simptoma kovida-19. Ali teško da će spriječiti sam prenos virusa.“

Još nije jasno, piše hamburški nedjeljnik, da il će imunitet trajati par mjeseci, godinu dana ili možda duže.

Kad vakcina stigne, zaključuje Špigel, verovatno nas čekaju „haotični mjeseci“ sa mnogo otvorenih pitanja. Recimo, koliko su efikasne i sigurne vakcine, koliko ćemo doza obezbjediti, ko prvi treba da se vakciniše? I, kako vakcinisati čitavo stanovništvo?