Britanija je juče postala prva zapadna zemlja koja je počela masovnu imunizaciju stanovništva, a kompanije Fajzer i BioNTek su za korak bliže da njihova vakcina bude odobrena i za hitnu upotrebu u Sjedinjenim Državama pošto je tamošnja Agencija za hranu i ljekove (FDA) objavila pozitivnu reviziju o bezbjednosti i efikasnosti.
Britanski zdravstveni radnici počeli su imunizaciju najranjivijih članova populacije, dok će svijet pažljivo pratiti proces koji predstavlja jedan od najvećih logističkih izazova u mirnodopskim uslovima.
Margaret Kinan, koja sljedeće nedjelje puni 91 godinu, prva je primila vakcinu u bolnici u Koventriju u centralnoj Engleskoj.
„Ovo je najbolji rođendanski poklon koji sam mogla poželjeti jer to znači da u novoj godini mogu da provodim vrijeme sa porodicom i prijateljima, nakon što sam veći dio ove godine bila sama“, kazala je ona.
U velikom podstreku za kompaniju Fajzer, FDA je u juče objavljenom dokumentu navela da podaci o efikasnosti i bezbjednosti vakcine ispunjavaju očekivanja za izdavanje hitnog odobrenja za upotrebu. Dokument je objavljen uoči sjutrašnjeg sastanka spoljašnjih naučnih eksperata koji će razgovarati o tome da li da preporuče vakcinu Fajzer/BioNTek za osobe starije od 16 godina.
FDA obično slijedi preporuke savjetodavnog odbora ali nije u obavezi da to čini. Rojters navodi da ostaje nejasno koliko dana ili nedjelja će proći prije nego FDA donese konačnu odluku, ali se američke države pripremaju za isporuku vakcina sredinom decembra.
Kompanija Fajzer i njen njemački partner BioNTek su prošlog mjeseca saopštili da je njihova vakcina koja se daje u dvije doze 95 odsto efikasna protiv kovida-19 i da je bezbjedna za upotrebu
Odobrenje vakcine, jedne od tri za koje su prijavljeni uspješni rezultati na osnovu masovnog kliničkog testiranja podstaklo je nadu da je svijet na prekretnici u borbi protiv pandemije koja je usmrtila više od 1,5 miliona ljudi.
Rusija i Kina su već počele da vakcinišu stanovništvo vakcinama domaće proizvodnje, ali to čine prije okončanja finalnih faza testiranja bezbjednosti i efikasnosti, podsjeća Rojters.
Britanija je prva država na svijetu koja koristi Fajzerovu vakcinu, ali će primaoci uprkos olakšanju nakon što su dobili prvu dozu morati da čekaju tri nedjelje do druge, a još uvijek nema dokaza da vakcina smanjuje transmisiju virusa.
„Ovo će postepeno promijeniti puno toga. Međutim, naglašavam riječ postepeno, jer još nijesmo stigli do cilja. Još nijesmo porazili ovaj virus“, upozorio je britanski premijer Boris Džonson.
Britanski ministar zdravlja Met Henkok je kazao da očekuje da će milioni Britanaca biti vakcinisani do kraja godine, a početak vakcinacije je opisao kao „V-dan“. Međutim i on je upozorio da građani treba da poštuju prava socijalne distance najmanje do proljeća kada se nada da će pripadnici najranjivijih grupa biti vakcinisani.
Britanija je naručila dovoljno doza vakcine Fajzer/BioNTek za imunizaciju 20 miliona ljudi u zemlji od 67 miliona stanovnika. Očekuje se da će tokom prve nedjelje biti dostupno oko 800 000 doza, a prioritet će imati stanovnici staračkih domova i zaposleni u njima, stariji od 80 godina i pojedini zdravstveni radnici. Henkok je kazao da u velikoj mjeri vjeruje da će Britanija sljedeće nedjelje dobiti još jednu isporuku vakcina.
Britanija je ukupno naručila 357 miliona doza sedam različitih vakcina za kovid-19. Fajzer/BioNTek vakcinu Britanci uvoze iz Belgije, dok će prve zalihe vakcine AstraZeneke i Oksforda stići iz Evrope.
Rojters navodi da je Britanija relativno mala zemlja sa dobrom infrastrukturom ali joj predstoji ogroman logistički izazov prilikom distribucije vakcine koja se čuva na temperaturi od minus 70 stepeni Celzijusa.
Britanija je odobrila Fajzerovu vakcinu prije manje od nedjelju dana i počela vakcinaciju prije SAD i Evropske unije, koju napušta na kraju ove godine. Period bregzit tranzicije završava se 31. decembra i postoji rizik od izbijanja haosa u lukama, tako da su vojni avioni u pripravnosti za dopremanje vakcina.
Transport i distribucija vakcine Fajzer/BioNTek, kao i one koju je proizvela Moderna na bazi iste genetske tehnologije iRNK koja zahtijeva ultra hladni lanac, biće znatno otežan u većim državama sa toplijom klimom poput SAD i Indije koje su najteže pogođene u pandemiji.
Južna Koreja, koja se sa pandemijom nosi relativno dobro, odlučila se na oprez saopštivši da neće žuriti sa vakcinacijom dijelom i zbog toga da bi imala vremena da prati eventualne neželjene efekte u drugim zemljama. Vakcinacija u toj zemlji bi mogla početi u prvoj polovini naredne godine, saopštilo je ministarstvo zdravlja.
Jučerašnja vijest o vakcinaciji izvjesnog 81-godišnjeg Vilijema Šekspira iz Vorvika u Engleskoj izazvala je brojne šale na društvenim mrežama. Korisnici Tvitera su šalili zbog „Ukroćenog gripa“ i „Dva gospodina iz korone“. Pojedini su pitali da li je Margaret Kinan pacijentkinja 1A, a Šekspir „Pacijent 2B ili ne 2B“ (pacijent biti ili ne biti).
Vakcina AstraZeneke i Oksforda na čekanju
Kompanija AstraZeneka i Univerzitet Oksford treba još da rade kako bi potvrdili da njihova vakcina za kovid-19 može biti efikasna u 90 odsto slučajeva, navodi se u naučnoj studiji objavljenoj juče u časopisu „Lanset“, što bi potencijalno moglo usporiti odobravanje vakcine.
Britanski tim, koji je nekada smatran favoritom u trci za razvoj vakcine sada je u zaostatku za kompanijama Fajzer i Moderna, koje su obje prijavile efikasnost od preko 90 odsto.
Međutim, vakcina Oksforda i AstraZeneke se smatra izuzetno važnom za suzbijanje pandemije u zemljama u razvoju jer je znatno jeftinija od konkurenata i lakša za distribuciju. Naučna zajednica je sa nestrpljenjem iščekivala konačne podatke, ali ni studija objavljena u „Lansetu” nije pružila objašnjenje zašto je efikasnost vakcine 62 odsto kod učesnika kojima su date dvije pune doze, a 90 procenata kod pripadnika manje podgrupe koji su primili prvo polovinu a zatim punu dozu.
U studiji se ističe da niko od učesnika koji su prvo primili manju dozu nije bio stariji od 55 godina, što znači da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se utvrdila efikasnost kod starijih osoba koje su naročito izložene riziku od kovida-19.
Na osnovu ukupnih rezultata, efikasnost britanske vakcine je 70,4 procenta pokazali su juče objavljeni podaci. To je iznad minimuma od 50 odsto koji propisuje američka FDA.
Oksfordovi istraživači su naveli da se pokazalo da je vakcina bezbjedna i da je troje od oko 27 300 učesnika ispoljilo teža stanja koja su možda povezana sa vakcinom.
Eksperti upozoravaju na širenje teorija zavjere
U trenutku kada se mnoge države pripremaju da slijede primjer Britanije i počnu sa vakcinacijom stanovništa, eksperti upozoravaju da značajan broj ljudi vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu i vakcinama protiv kovida-19.
Među najpopularnijim teorijama koje se šire internetom su one da su pandemiju stvorile vlade kako bi kontrolisale narod ili da osnivač Majkrosofta Bil Gejts želi da preko vakcina ljudima ugradi mikročipove.
„Suočeni smo sa situacijom da su teorije zavjere ušle u mejnstrim, da više nijesu ograničene na margine“, kazao je za Rojters Danijel Friman, profesor kliničke psihologije na Oksfordu. „Oko četvrtina britanske populacije upoznata je sa teorijama zavjere, četvrtina ih ozbiljno razmatra a svaki deseti Britanac ih u velikoj mjeri prihvata“, kazao je Friman.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je potrebno vakcinisati 65 do 75 odsto stanovništva za sticanje kolektivnog imuniteta, mada ta ideja podrazumijeva da vakcina sprečava transmisiju bolesti.
Na nedavnim protestima u Londonu, stotine ljudi su uzvikivale slogane protiv restriktivnih mjera i vakcina. Jedna demonstrantkinja je pandemiju nazvala prevarom. „Ovo je zataškavanje dok resetuju cijelu ekonomiju“, uzvikivala je ona.
Tom Filips iz fondacije „Ful fekt“ tvrdi da glasine i lažne informacije u vezi sa pandemijama kruže vjekovima, međutim zahvaljujući tehnologiji one se danas šire neviđenom brzinom.
„Glasina može danas da počne u Italiji da se za svega par dana proširi na sve kontinente, što se tokom ove pandemije i dešavalo“.
Bonus video:
