Ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se juče u Abu Dabiju na prvim mirovnim pregovorima od februara, dok su izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa pokrenuli novu diplomatsku inicijativu za okončanje rata u Ukrajini, prenosi novinska agencija Rojters.
Američki državni sekretar Marko Rubio ocijenio je sastanak, održan uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao veoma produktivan, ne iznoseći detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je razgovore "konstruktivnim i prilično sadržajnim" i naveo da su obuhvatili humanitarna i bezbjednosna pitanja.
Obraćajući se kasnije novinarima u Danskoj, Zelenski je rekao da je zadovoljan porukama koje dobija od dvojice izaslanika američkog predsjednika, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.
"Vidim promjene. Veoma sam zadovoljan onim što čujem", rekao je Zelenski.
"Oslobađanje ratnih zarobljenika je prioritet. Detaljno su razgovarali o suštini bezbjednosnih garancija za Ukrajinu i osnovama za obezbjeđivanje njihovog dugoročnog funkcionisanja", napisao je na društvenoj mreži Iks.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je da je prerano za ocjenu sastanka, uoči drugog dana pregovora zakazanog za danas.
Sastanku su prethodili kontakti američkih zvaničnika sa obje strane tokom proteklih nedjelja, za koje je Kušner rekao da su doprinijeli smanjenju razlika u njihovim stavovima.
"Ohrabreni smo današnjim konstruktivnim razgovorima", napisao je Kušner na Iksu nakon završetka prvog dana pregovora.
Naveo je da američka strana radi na okončanju rata i "uspostavljanju bezbjednosnih aranžmana neophodnih za suverenu, bezbjednu i prosperitetnu Ukrajinu, kao i trajni mir širom Evrope".
Velike razlike između Rusije i Ukrajine oko uslova sporazuma
Uprkos javno izraženom optimizmu Trampa, zaraćene strane i dalje su veoma udaljene u stavovima o uslovima mogućeg sporazuma, više od četiri i po godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Ruske snage kontrolišu oko petine ukrajinske teritorije, ali teritorijalna pitanja nijesu jedina prepreka. Među ostalim spornim pitanjima su buduće bezbjednosne garancije, koje obje strane žele, kao i zahtjevi Moskve da Ukrajina prihvati neutralan status i odustane od članstva u NATO-u.
Tramp je pojačao pritisak na Kijev da postigne sporazum, poručivši da je vrijeme da Ukrajina okonča rat ili će se suočiti sa "nečim veoma lošim". Prošle nedjelje izjavio je da je rat blizu okončanja kroz "veliki, prelijepi sporazum", ali je i ranije često najavljivao pomake koji se nijesu ostvarili.
Rusija želi da se prvo dogovori bezbjednosni okvir
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da Moskva daje prednost pregovorima o široj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi prije razmatranja konkretnih pitanja vezanih za rat.
"Ideja da se najprije definišu jasni parametri buduće bezbjednosne arhitekture, a tek potom pređe na rješavanje samog rusko-ukrajinskog sukoba, apsolutno je razumna", rekao je Lavrov u Moskvi.
Zelenski je novinarima kazao da ima ozbiljne rezerve prema predlozima za novu bezbjednosnu arhitekturu.
"Svi smo veoma oprezni kada je riječ o ovoj temi, jer niko zapravo ne razumije u potpunosti šta oni žele. Svi su spremni za dijalog. Prvo, zaustaviti rat u Ukrajini. Drugo, obezbijediti bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Treće, možda otvoriti dijalog o bezbjednosti u Evropi i svijetu", rekao je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u ponedjeljak da bi širi bezbjednosni razgovori trebalo da uslijede tek nakon prekida vatre. Lavrov je odbacio mogućnost primirja, tvrdeći da Evropljani pokušavaju da Ukrajini obezbijede predah.
Nova američka inicijativa za postizanje sporazuma podstakla je evropske zvaničnike da intenziviraju napore kako bi obezbijedili mjesto za pregovaračkim stolom i učestvovali u okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Prije glavnog sastanka, ukrajinski predstavnici odvojeno su razgovarali sa predstavnicima evropskih zemalja, NATO-a i Evropske unije, kao i sa dvojicom američkih izaslanika.
Francuska je poručila da trajni mir nije moguć bez rješavanja pitanja evropske bezbjednosti i da Evropljani moraju biti uključeni u pregovore.
Evropske vlade uglavnom su izbjegavale kontakte sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom rata, iako su finski i norveški lideri 27. oktobra razgovarali s njim telefonom, što je izazvalo kritike pojedinih evropskih kolega.
Rusija je jasno stavila do znanja da ne vidi mjesto za evropske predstavnike na sastanku sa Ukrajincima i Amerikancima.
Rubio je, govoreći u Parizu, rekao da SAD namjeravaju da u određenoj fazi prošire trilateralne pregovore i uključe Evropu.
Novi napadi
Uoči pregovora, Tramp je izjavio da Vašington primjećuje "veoma snažnu sklonost" ka okončanju rata, navodeći da su obje strane "umorne od borbi".
Za sada nema javnih naznaka da je Putin spreman da odustane od zahtjeva da Ukrajina prepusti čitav istočni region Donbasa prije postizanja mirovnog sporazuma. Zelenski je odbio da preda teritoriju za čiju su odbranu ginuli ukrajinski vojnici.
Napredovanje ruskih snaga je usporeno, ali Moskva nastavlja intenzivne napade na ukrajinske gradove i energetska postrojenja, dok je Ukrajina pojačala udare na ruske rafinerije nafte i drugu infrastrukturu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je Rojtersu da je pozvao Rubija da ubrza isporuke raketa presretača, u trenutku kada Rusija pojačava napade na energetske ciljeve.
"Treba da radimo na mirovnom procesu, ali istovremeno moramo nastaviti da vršimo pritisak na Rusiju", rekao je Sibiha.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
