Šanse Donalda Trampa da se 2024. godine vrati u Bijelu kuću ne zavise samo od Vašingtona, gdje je juče pokrenuta procedura za njegov opoziv, već i od Silicijumske doline gdje su tehnološke kompanije pokrenule do sada nezabilježen napad na propagandnu mašineriju američkog predsjednika.
Njihov potez užario je ionako žestoku debatu o ravnoteži između prava tehnoloških kompanija da cenzurišu korisnike koji krše njihove politike o sadržaju i prava pojedinca na slobodu govora.
Odluka tehnoloških giganata, nakon napada na Kapitol prošle nedjelje, da onemoguće Trampu da se preko njihovih platformi obraća svojim sljedbenicima mogla bi ga primorati da koristi tradicionalnije metode komunikacije tokom posljednjih dana na dužnosti.
Međutim, izvjesno je da njegove poruke upućene na taj način neće imati odjeka i uticaja kakav su imale do sada.
Tviter, Fejsbuk, Alfabet, Epl i Amazon su preduzeli drastične mjere kako bi ograničile Trampov domet uz obrazloženje da njegovi postovi podstiču na nasilje.
Pridružile su im se manje kompanije uključujući Tvič, Snepčet, Redit, Šopifaj i TikTok.
Epl, Gugl i Amazon su suspendovali Parler - aplikaciju gdje su korisnici prijetili novim nasiljem.
Ta platforma ima 12 miliona korisnika, a Trampovi sinovi Donald Mlađi i Erik su na njoj aktivni, ali će sada morati da nađe novog internet domaćina kako bi zamijenila Amazon.
Trampovi kritičari su pozdravili odluke Silicijumske doline, za koje su mnogi tvrde da ih je trebalo donijeti i ranije.
Međutim, list „Fajnenšl tajms“ ističe da je veliki je broj onih koji smatraju da ovakvi potezi pokazuju koliku političku moć zapravo ima šačica privatnih kompanije.
Odluku Tvitera da zabrani nalog predsjednika SAD juče je kritikovala i američka kancelarka Angela Merkel nazivajući je „problematičnim“ kršenjem „osnovnog prava na slobodu govora“.
Ova intervencija naglašava ključnu oblast neslaganja između SAD i Evrope oko toga kako regulisati platforme društvenih mreža. EU želi da regulatorima pruži veća ovlašćenja kako bi primorale internet platforme poput Fejsbuka i Tvitera da uklone nezakonite sadržaje.
U SAD, tehnološkim kompanija je prepušteno da same uređuju sadržaj, mada politički potezi za ograničavanje njihovih regulatornih sloboda dobijaju zamah, navodi FT.
Portparol Merkelove, Stefan Zajbert, kazao je da je sloboda govora „osnovno pravo od ključne važnosti“ koje može biti ograničeno, „ali samo u skladu sa zakonima i unutar okvira koje je definisao zakonodavac - a ne odlukama menadžmenta polatformi društvenih mreža“.
On je kazao da kancelarka smatra da je problematično to što su Trampovi nalozi suspendovani na neodređeno vrijeme.
On je ukazao na njemački zakon o govoru mržnje na internetu koji je stupio na snagu 2018. godine, nakon čega je ta zemlja postala predvodnik u naporima za zakonsko uređivanje interneta.
Taj zakon zahtijeva od društvenih mreža da uklone potencijalno nezakoniti sadržaj u roku od 24 sata nakon obavještenja ili će se suočiti sa kaznom do 50 miliona eura.
To se smatra jednom od najstrožijih ograničenja interneta u zapadnom svijetu.
Zajbert je kazao da, mada kritikuje suspendovanje naloga, Merkelova nema primjedbe na upozorenja Tvitera i Fejsbuka da je određeni sadržaj - poput tvitova predsjednika SAD o izbornoj prevari - obmanjujući.
On je rekao da kompanije društvenih mreža snose „veliku odgovornost kako bi se pobrinule da politička komunikacija nije zatrovana mržnjom, lažima i podsticanjem na nasilje. I ne treba da dokono gledaju kada se plasira takav materijal”.
Kritikama tehnoloških kompanija pridružio se i francuski ministar finansija Bruno le Mer koji je kazao da je „šokiran“ potezom Tvitera.
„Digitalnom regulativom ne treba da se bavi digitalni oligarh... Regulativa u digitalnoj areni je stvar suverene države, vlada i pravosuđa“.
Suspenziju Trampovih naloga osudio je i Aleksej Navaljni, ruski opozicioni bloger i disident.
On je to nazvao „neprihvatljivim činom cenzure koji će Kremlj iskoristiti da opravda svoje obračune sa neistomišljenicima.
„Zabrana naloga na Tviteru je odluka ljudi koje ne poznajemo u skladu sa procedurom koju ne poznajemo“, objavio je on na Tviteru, dodajući da je odluka zasnovana na „emocijama i ličnim političkim sklonostima“.
„Ovaj presedan će iskoristiti neprijatelji slobode govora u svijetu“, napisao je Navaljni.
Sa druge strane, Ramzan Kadirov, lider Čečenije, primijetio je da su on i Tramp sada ujedinjeni u cenzuri, nakon što su i njegovi nalozi na Fejsbuku i Instagramu blokirani.
„Sada imam nešto zajedničko sa Donaldom Trampom. Dok je on ranije blokirao moje naloge na društvenim mrežama, sada je svemoćni bog uzvratio pravedno i kao rezultat toga, nalozi pobunjeničkog Donalda Trampa su takođe blokirani“, objavio je Kadirov na Telegramu.
Ima i onih koji smatraju da je kompanije trebalo davno da reaguju.
Robert Rajš, profesor javne politike na Berkliju i bivši ministar rada u administraciji Bila Klintona kazao je da su „platforme društvenih medija zakasnile četiri godine.
„Oni su dozvolili da Trampove laži, teorije zavjere i mržnja puste duboke korijene. Zaostavština će ostati sa nama godinama“, kazao je Rajš.
Fajnenšl tajms ističe da je moguće da su tehnološke kompanije ovog puta reagovale iz sebičnih razloga, pokušavajući da na taj način ublaže kritike američkih demokrata, a moguće i regulatornu akciju predstojeće Bajdenove administracije.
Bajden je ranije pozivao na preinačenje dijela zakona koji štiti društvene mreže od tužbi zbog sadržaja objavljenog na njihovim platformama.
Glavna urednica Dojče velea Manuela Kasper-Kleridž smatra da Fejsbuk i Tviter suspenzijom naloga odlazećeg predsednika pokušavaju da se oslobode od odgovornosti.
„Vrijeme je da ovu faktičku moć Fejsbuka, Tvitera i pretraživača poput Gugla shvatimo ozbiljno i uredimo ih demokratski i efikasno. Jer i oni moraju da budu odgovorni”, kazala je Kasper-Kleridž.
„Ako želite slobodu govora - morate da se pomirite sa slobodom govora. Ne govorimo sada o govoru mržnje ili lažnim vijestima - to mora biti identifikovano i označeno ili izbrisano. To je zadatak platformi koji su one, doduše nevoljno, počele da obavljaju posljednjih mjeseci”, ocijenila je urednica DV.
Međutim, gašenje njegovog naloga je previše lako rješenje - operateri platformi izmiču svojoj odgovornosti, smatra ona.
„Čak i bez Donalda Trampa, milioni lažnih vesti, govora mržnje i propagande kruže na njihovim platformama. S obzirom na to, Tviter, Fejsbuk i drugi moraju konačno da ispune svoju društvenu obavezu - moraju dosljedno brisati i po potrebi klasifikovati i identifikovati lažne vijesti”, dodala je ona.
Demokrate predstavile rezoluciju za opoziv Trampa
Rezolucija o opozivu predsjednika SAD Donalda Trampa zbog njegove uloge u prošlonedjeljnim demonstracijama zvanično je juče predstavljena u Predstavničkom domu Kongresa.
U dokumentu, koji su predstavile demokrate, Tramp je optužen za „podsticanje pobune“ u vezi sa nasiljem u Kapitolu.
Glasanje o rezoluciji bi moglo biti održano još danas, a Tramp bi mogao da bude prvi američki predsjednik koji je dva puta opozivan.
Međutim, republikanci u Predstavničkom domu su juče blokirali zahtjev demokrata za razmatranje rezolucije kojom se potpredsjednik Majk Pens poziva da aktivira Član 25. Ustava SAD koji omogućava potpredsjedniku da smijeni predsjednika koji nije sposoban da obavlja dužnost.
„Predstavnički dom nikada ne smije usvojiti rezoluciju koja zahtijeva smjenu regularno izabranog predsjednika, bez saslušanja, debate ili glasanja“, kazao je republikanski predstavnik Aleks Muni.
Pens je bio u Kapitolu zajedno sa porodicom kada su Trampove pristalice napale, i on i Tramp trenutno ne razugovaraju, prenio je Rojters.
Ipak, Pens i njegove kolege republikanci nijesu izrazili zainteresovanost za aktivaranje Amandamana, ali su predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi i druge demokrate pokušale da pojačaju pritisak na njih da djeluju.
Oni su pozvali Pensa da se izjasni u roku od 24 sata od usvajanja rezolucije.
„Naš sljedeći korak će biti pokretanje procedure opoziva. Prijetnja koju predsjednik predstavlja sa Ameriku je hitna, a takva će biti i naša akcija“, navela je Pelosi u saopštenju.
Poslanici koji su sastavili optužnicu za impičment kazali su da su obezbijedili podršku najmanje 214 od ukupno 222 demokrata u Predstavničkom domu, što ukazuje da će biti usvojena.
Međutim, čak i ukoliko Predstavnički dom opozove Trampa, Senat koji je trenutno pod kontrolom Republikanaca, optužnicu će razmatrati najranije 19 januara, što je Trampov posljednji dan na dužnosti.
Suđenje o opozivu bi okupiralo Senat tokom prvih nedjelja na dužnosti Džoa Bajdena, što bi ga spriječilo da zvanično imenuje sekretare i djeluje po pitanju prioriteta, kao što je paket ekonomske pomoći zbog pandemije koronavirusa.
Demokratski poslanik Džim Klajburn je kazao da se taj problem može izbjeći tako što bi optužnica za impičment Senatu bila proslijeđena tek za nekoliko mjeseci.
Tramp bi tada već uveliko bio van Bijele kuće, ali bi osuđujuća presuda značila da mu je zabranjeno da se kandiduje za predsjednika ponovo 2024.
Bonus video:
