Vakcinisana djeca bez težih neželjenih efekata

U Izraelu je oko 600 tinejdžera sa hroničnim bolestima primilo vakcinu Fajzer/BioNTek

7029 pregleda 2 komentar(a)
Četvrtinu populacije u Izraelu predstavljaju djeca mlađa od 16 godina, Foto: Reuters
Četvrtinu populacije u Izraelu predstavljaju djeca mlađa od 16 godina, Foto: Reuters

Stotine djece uzrasta između 12 i 16 godina koja su primila vakcinu Fajzer/BioNTek u Izraelu nijesu imala ozbiljnije neželjene efekte, kazao je za „Gardijan” jedan visoki zvaničnik, što je, prije zvaničnih kliničkih testova, jedan od prvih pokazatelja da bi vakcinisanje maloljetnika bilo bezbjedno.

Izraelsko ministarstvo zdravlja je preporučilo vakcinaciju pojedinih tinejdžera koji pate od hroničnih bolesti, zbog čega su dodatno ranjivi na koronavirus. „Do sada smo imunizovali oko 600 djece“, kazao je za „Gardijan“ Boaz Lev, šef specijalnog odsjeka za vakcinaciju. „Nijesmo zabilježili značajnije neželjene efekte, a čak su i blaži bili rijetki. To je ohrabrujuće“.

Vakcinisana djeca, od kojih su neka imala cističnu firbozu, nijesu bila dio kliničkog testiranja.

Fajzer sprovodi studiju u kojoj učestvuju djeca uzrasta od 12 do 15 godina, a uskoro bi trebalo da sprovede još jednu na djeci od pet do 11 godina.

Univerzitet u Okfsfordu je takođe najavio testiranje AstraZeneka vakcine na djeci od šest godina. Te studije bi, prema očekivanjima, trebalo da traju nekoliko mjeseci.

Ubrazavajući kampanju vakcinacije, Izrael se približava značajnom trenutku u pandemiji - odluci da li da počne sa masovnom vakcinacijom djece. Više od polovine Izraelaca je primilo makar jednu vakcinu protiv koronavirusa, a zvaničnici očekuju da će oko 60 odsto populacije biti potpuno imunizovano u roku od nekoliko nedjelja. U samom startu pandemije epidemiolozi su govorili da je otpriliko toliko potrebno kako bi se počeo sticati kolektivni imunitet.

Međutim, kako je pandemija odmicala, sa pojavljivanjem infektivnijih sojeva naučnici su morali da promijene procjene. Entoni Fauči, američki ekspert za infektivne bolesti, kazao je da on smatra da je za kolektivni imunitet potrebno da 90 odsto populacije razvije antitijela kroz vakcine ili prebolovani virus.

Za Izrael, državu od 9 miliona stanovnika, to predstavlja problem budući da je četvrtina stanovništva u toj zemlji mlađa od 16 godina, što je minimalni preporučeni uzrast za Fajzerovu vakcinu koja se koristi u toj zemlji.

Naučnik Nahman Aš, poznat kao izraelski „car“ koronavirusa, kazao je da u smislu sticanja kolektivnog imuniteta problem predstavlja činjenica da vakcine nijesu namijenjene mlađima od 16 godina.

Premijer Benjamin Netanjahu je izjavio da će Izrael završiti vakcinaciju odrasle populacije do početka aprila. „Onda će početi da stižu vakcine za djecu“, kazao je Netanjahu za lokalne medije. „Pretpostavljam da će ih regulatori odobriti u aprilu i maju i mi ćemo ih odmah dobiti“, dodao je.

Oliver Gefen, izraelski epidemiolog koji je radio za Institut za javno zdravlje Engleske, kazao je da je sticanje kolektivnog imuniteta u kontekstu novih sojeva virusa teško ostvarivo. On smatra da je zapravo bitno smanjiti broj teških slučajeva.

„Vakcinacija djece nas može dovesti do imuniteta krda, međutim ukoliko je cilj suzbijanje slučajeva teškog obolijevanja onda su druge nefarmaceutske intervencije neophodne još neko vrijeme“, dodao je on govoreći o testiranju i ograničavanju masovnog okupljanja.

Prilikom vakcinacije djece ključno pitanje je hoće li njihovi roditelji ili staratelji pristati na to, piše „Gardijan”.

Istraživanje sprovedeno prošlog mjeseca pokazalo je da samo 41 odsto roditelja planira da vakciniše djecu. Anketa, koju je sproveo Rušinek institut, pokazala je da 29 odsto roditelja ne planira da vakciniše djecu od šest do 15 godina, dok ih je 30 odsto neodlučno.

Smatra se da djeca nijesu izložena visokom riziku da razviju ozbiljne komplikacije od ove bolesti. Međutim, zdravstveni zvaničnici upozoravaju da je britanski soj virusa doveo do zabrinjavajućeg rasta zaraze među djecom i mladim ljudima.

Lev je kazao da ukoliko i kada djeca dođu na red za vakcinaciju, ministarstvo će morati da krene sa kampanjom širenja tačnih informacija o bezbjednosti, jer će biti otpora.

„U ovom trenutku, teško je predvidjeti šta će se događati u tom pogledu“, kazao je.

Bonus video: