Arapskim zemljama odnosi sa Izraelom ispred palestinske države

Mada su arapske zemlje osudile eskalaciju nasilja i postupke Izraela, reakcija zalivskih država koje su prošle godine potpisale Abrahamove sporazume je primjetno mlaka i izbalansirana oštrim kritikama upućenim Hamasu

13580 pregleda 107 reakcija 6 komentar(a)
Foto: Rojters
Foto: Rojters

Prizori razaranja u Gazi vjerovatno će otežati Izraelu da osvoji najveću diplomatsku nagradu: priznanje Saudijske Arabije.

Međutim, druge bogate zalivske zemlje koje su prošle godine uspostavile bilateralne odnose sa Izraelom do sada nijesu pokazale znake da preispituju tu odluku.

Arapski zvaničnici su jedinstveno osudili postupke Izraela u proteklih dvije nedjelje, ali je reakcija država, koje su prošle godine uz posredovanje SAD potpisale takozvane Abrahamove sporazume o uspostavljanju odnosa sa Izraelom, primjetno blaga.

Sporazume koje su sa Izraelom potpisali Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan, mnogi su hvalili kao diplomatski napredak u izraelsko-arapskim odnosima. Mada se u sporazumima izražava potreba za nastavak „napora u cilju postizanja pravednog, sveobuhvatnog i trajnog rješenja izraelsko-palestinskog konflikta“ većina analitičara smatra da su oni još samo jedan korak ka napuštanju cilja palestinske državnosti kroz normalizaciju odnosa sa Izraelom bez rješavanja palestinskog pitanja. Usljed nedostatka napretka i realne nade za ostvarivanje palestinske države, odnosi sa Izraelom su za mnoge zalivske monarhije postali urgentniji od palestinskog pitanja.

U skladu sa tim kritike koje Ujedinjeni Arapski Emirati ovih dana upućuju Izraelu često su izbalansirane teškim riječima upućenim drugoj strani. U pojedinim slučajevima UAE u kritikama Hamasa preuzima retoriku Izraela.

„Hamas lansira rakete iz civilnih četvrti i kada uslijedi odgovor Hamas pita „gdje su Arapi i muslimani“. Pretvorili ste Gazu u groblje za nevine i djecu“, objavio je na Tviteru Vasim Jusuf, muslimanski propovjednik u UAE koji ima preko 1,6 miliona sljedbenika.

U ovoj zemlji u kojoj su društveni mediji pod nadzorom vlasti, Munter al Šehi je na Tviteru objavio: „Neću stati niti saosjećati ni sa jednom terorističkom grupom poput Hamasa, niti podržati njihove ciljeve čak ni kada su upakovani kao humanitarni ili religiozni. Ne terorizmu“.

Na društvenim mrežama u pojedinim zalivskim zemljama cirkuliše haštag „#Palestiina nije moj cilj“.

Do sada, takav narativ nije pustio korijene u Saudijskoj Arabiji. Smatra se da je ova najveća, najbogatija i nauticajnija zalivska monarhija prošle godine dala prećutni blagoslov susjedima Bahreinu i UAE da uspostave odnose sa Izraelom. Međutim, Saudijci nijesu priznali Izrael, a sada su još manje šanse da će to učiniti makar u skorije vrijeme.

Mnogi Saudijci su odgovorili na haštag „Palestina nije moj cilj“ objavljujući slike kralja Salmana i njegove izjave: „Palestinski cilj je naš primarni cilj“.

Saudijska televizija je 13. maja objavila snimak sveštenika u Meki kako se moli za palestinsku pobjedu protiv „neprijatelja boga“, manje od godinu dana nakon što je vodeći imam u kraljevstvu obeshrabrio retoriku protiv Jevreja nakon potpisivanja Abrahamovih sporazuma.

„Sada je nezamislivo da saudijsko rukovodstvo uopšte razmišlja o normalizaciji odnosa sa Izraelom makar još nekoliko godina“, kazao je profesor Nil Kuilam iz britanske organizacije Čatam haus.

Palestinci su prošlogodišnje odluke UAE i Bahreina, a kasnije i Sudana i Maroka, da priznaju Izrael odbacili kao odustajanje od jedinstvene pozicije prema kojoj će arapske države biti u miru sa Izraelom samo ako preda okupiranu zemlju.

UAE i Bahrein su tvrdili da će od njihovih sporazuma Palestinci na kraju imati koristi, između ostalog i zbog toga što je Izrael obećao da će odustati od planova da anektira teritoriju Zapadne obale.

Abdulrahman al-Tovadžri, 29-godišnji Saudijac kazao je da države koje su sklopile sporazume „treba da razmotre“ svoje odluke jer se Izraeli ne „može vjerovati da će ispoštovati obećanja“.

„Snaga je u jedinstvu, stoga ako se arapske i muslimanske zemlje ujedine, konflikt će se završiti. Davno bi se završio da se to dogodilo ranije“, kazao je on za Rojters.

Britanska agencija ističe da su Emirati i druge zemlje vjerovatno previše uložile u politiku da bi sada naprasno promijenile pravac.

Abrahamovi sporazumi su podstakli turizam, investicije i saradnju na poljima od energije do tehnologije. UAE investicioni fond planira da kupi udio u izraelskom polju gasa, a kompanija iz Dubaija učestvuje na tenderu za Luku Haifa.

„Abrahamnovi sporazumu su nepovratan proces“, akazao je analitičar Abdulkalek Abdula. „Jasno je da je usklađen sa nacionalnim prioritetima i strateškim interesima UAE i stoga nema nazad“.

U međuvremenu Iran i Turska, koje su snažno kritikovale Abrahamove sporazume kao „nož u leđa“ svim muslimanima i „izdaju“ muslimanskog svijeta, snažno su reagovale povodom eskalacije nasilja na Bliskom istoku.

Lideri ovih zemalja osudili su postupke Izraela riječima koje bi mnogi stanovnici Biskog istoka rado čuli od svojih lidera. Ponovo, palestinsko pitanje je postalo alat preko kojeg regionalne sile pokušavaju da steknu legitmitet, piše za portal „Konverzejšn” Sajmon Mebon, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Lankesetru. U međuvremenu, zaključuje on, obični Palestinci u gazi, na Zapadnoj obali i Istočnom Jerusalimu i dalje plaćaju najveću cijenu.

Bajdenova administracija odobrila prodaju oružja Izraelu u vrijednosti od 735 miliona

Administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena odobrila je prodaju oružja sa preciznim navođenjem Izraelu u vrijednosti od 735 miliona dolara, kazali su juče za Rojters izvori i dodali da ne očekuju da će američki poslanici dovesti u pitanje ovaj dogovor uprkos nasilju između Izraela i palestinskih militanata.

Tri izvora su britanskoj agenciji potvrdila da je Kongres 5. maja zvanično obaviješten o planiranoj prodaji, u okviru redovnog procesa prije odobravanja svakog ugovora o podaji oružja u inostranstvo.

U vrijeme kada je Kongres obaviješten o prodaji niko od demokratskih ili republikanskih lidera nije iznio primjedbe, kazali su izvori.

Na pitanje Rojtersa o prodaji pružja Izraela, portparol Stejt departmenta je rekao da su oni zakonom ograničeni da ne komentarišu detalje o aktivnosti u vezi sa direktnim komercijalnim ugovorima.

„Ostajemo duboko zabrinuti zbog nasilja i radimo na uspostavljanju održivog mira“, kazao je portparol.

Snažna podrška Izraelu je suštinska vrijednost za demokratske i republikanske članove Kongresa, uprkos pozivima nekolicine najprogresivnijih demokrata da se zauzme oštriji stav prema vladi Benjamina Netanjahua.

Prema američkom zakonu Kongres ima pravo da uloži prigovor na prodaju oružja, ali je malo vjerovatno da će se to dogoditi u ovom slučaju. Budući da je Izrael među rijetkim zemljama sa kojima se vojni ugovori odobravaju po ubrzanoj proceduri, vremenski prozor za prigovor bi se se zatvorio prije nego što bi poslanici, čak i da to žele, usvojili rezoluciju o neodobravanju.

Bonus video: