Vrhovni sud Sjedinjenih Država stao je na prve linije fronta američkih kulturoloških ratova, prihvativši velike slučajeve o abortusu i oružju i na taj način doveo u pitanje prava koja mnogi Amerikanci smatraju dragocjenim, a potencijalno i budućnost ovog najvećeg sudskog tijela.
Kako bi drama bila veća, očekuje se da presude u ova dva slučaja budu izrečene uoči izbora na sredini mandata u politički polarizovanim SAD koji će odlučiti hoće li demokrate predsjednika Džozefa Bajdena zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa.
Sud, čiji su članovi većinom konzervativci pristao je u ponedjeljak da razmatra napore države Misisipi da vrati zakon koji su podržavali republikanci, a kojim se zabranjuje abortus nakon 15. nedjelje trudnoće, što bi moglo podriti presudu u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. kojom je zahvat legalizovana na nacionalnom nivou.
Sudije Vrhovnog suda su 26. aprila takođe pristale da razmotre prigovor, koji je podržala Nacionalna oružana asocijacija, na ograničenja u državi Njujork koja se odnose na osobe koje nose sakriveno oružje na javnim mjestima, što je slučaj koji bi mogao dodatno da podrije nacionalne napore za kontrolu naoružanja.
Odluka o ova dva slučaja biće donijeta tokom sljedećeg mandata Suda, od oktobra do juna 2022.
Pobjeda konzervativaca u slučajevima abortusa i oružja mogla bi zapravo da pomogne demokratama na izborima 2022. jer bi naljutila i motivisala liberalne birače, kazali su eksperti za Rojters.
„Mislim da će Vrhovni sud u ovim slučajevima donijeti konzervativne odluke, za koje se zalaže politička desnica, a to će stvoriti aktivizam i entuzijazam na ljevici, što bi moglo uticati na odziv“, kazao je politikolog i specijalista za Vrhovni sud Tom Klark.
Odluku koja bi preinačila ili oslabila presudu u slučaju Ro protiv Vejda mnogi Amerikanci bi smatrali političkom, što bi pomoglo demokratskim kandidatima da dobiju glasove političkih umjerenjaka i žena iz predgrađa, smatra Klark.
„Ljude više ljuti i motiviše kada im nešto uzmete nego kada im date nešto što su tražili“, kazao je Klark za Rojters.
Istraživanje sprovedeno prošle godine pokazalo je da 76 odsto demokrata i 61 odsto neopredijeljenih birača smatra da abortus treba da bude legalan u većini slučajeva, dok tako misli 40 odsto republikanaca.
Presude u slučajevima abortusa i oružja mogle bi imati posljedice i na sami Vrhovni sud. Bajden je 9. aprila oformio dvostranačku komisiju koja bi preporučila potencijalne izmjene u sudu uključujući povećanje broja sudija sa sadašnjih devet, što je cilj pojedinih lidera koji očajnički žele da okončaju sadašnju konzervativnu većinu, ili ukidanje doživotnih imenovanja vrhovnih sudija.
Liberalni aktivisti su ljuti što je Donald Tramp dobio priliku da imenuje troje vrhovnih sudija, uključujući i popunjavanje upražnjenog mjesta nakon što su republikanci u Senatui blokirali razmatranje nominacije sudije kojeg je 2016. predložio demokratski predsjednik Barak Obama. Odnos snaga u Vrhovnom sudu sada je sa šest prema tri u koristi konzervativnih sudija.
Odluka Vrhovnog suda da razmatra slučajeve abortusa i oružja ukazuje da jenjava uticaj vrhovnog sudije Džona Robertsa, konzervativca poznatog po postepenom pristupu izmjena zakona, kazala je Rojters profesorka prava Kerolin Šapiro. Kada je u Sudu bila konzervativna većina od pet prema četiri, Roberts je bio čovjek u sredini i često je njegov glas bio odlučujući.
Nakon što je u septembru preminula liberalna vrhovna sutkinja Rut Bejder Ginsberg Trampu se ukazala prilika da imenuje konzervativnu sutkinju Ejmi Koni Baret, što je promijenilo dinamiku suda.
„Sada je najznačajnije to što Roberts ne može da spriječi svoje konzervativne kolege, koje su desnije orijentisane od njega, da značajnije i eksplicitnije mijenjaju zakon“, kazala je Šapiro.
Brajan Felon, izvršni direktor liberalne grupe „Dimand džastis“, kazao je da činjenica da su prihvatili slučajeve o abortusu i oružju pokazuje da konzervativne sudije ne zabrinjavaju političke posljedice njihovih postupaka.
„Sudije koje su imenovali republikanci djeluju čak i brže nego što su analitičari predviđali kako bi iskoristili status super većine“, kazao je Felon.
Bonus video:
