"sistemski izazovi"

Okretanje NATO ka Kini i svemiru: Rusija ipak ostaje centralna briga

Članice transatlantskog saveza u komunikeu sa samita u ponedjeljak u Briselu navele su dezinformacije, kinesku vojnu saradnju s Rusijom i brzo širenje nuklearnog arsenala Pekinga kao dio prijetnji, ukazuje britanski list i ocjenjuje da je snaga saopštenja pokazala koliko su se odnosi Zapada i Pekinga pogoršali za 18 mjeseci od posljednjeg sastanka članica NATO kada je alijansa objavila opreznu izjavu o "mogućnostima i izazovima" koje predstavlja Kina

4106 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Upozorenjem sa samita NATO da Kina predstavlja "sistematske izazove", lideri zapadnog vojnog saveza su, nagovještavajući suštinsku promjenu, usmjerili pažnju ka Kini i njenoj sve većoj vojnoj moći, navode svjetski mediji.

Kako je danas prenio Radio Slobodna Evropa, ocjenjuje se da Rusija ipak ostaje centralna briga članica Alijanse koja je takođe izrazila spremnost na zajedničku odbranu u slučaju napada u svemiru.

Lideri NATO upozorili su da Kina predstavlja "sistemske izazove" međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima kao znak povećane nelagode Zapada zbog vojnih ambicija Pekinga, ukazuje Fajnenšel tajms, konstatujući da saopštenje NATO odražava pokušaje administracije Džozefa Bajdena da iskoristi predsjednikov put u Evropu za mobilizaciju saveznika protiv Kine.

Članice transatlantskog saveza u komunikeu sa samita u ponedjeljak u Briselu navele su dezinformacije, kinesku vojnu saradnju s Rusijom i brzo širenje nuklearnog arsenala Pekinga kao dio prijetnji, ukazuje britanski list i ocjenjuje da je snaga saopštenja pokazala koliko su se odnosi Zapada i Pekinga pogoršali za 18 mjeseci od posljednjeg sastanka članica NATO kada je alijansa objavila opreznu izjavu o "mogućnostima i izazovima" koje predstavlja Kina.

Šefovi država i vlada NATO-a takođe su odobrili strategiju sajber odbrane i proširili ovlašćenja za pozivanje na princip kolektivne odbrane iz Člana 5 alijanse u slučajevima koordinisanih sajber napada. NATO lideri su usvojili mjere za jačanje odgovora na napade na satelite i jačanje kapaciteta u novim tehnologijama poput vještačke inteligencije, ukazuje Fajnenšel tajms, dodajući da su članice alijanse sve više zaokupljene potencijalnom vojnom upotrebom vještačke inteligencije i aktivnostima Kine i Rusije u svemiru. Saopštenjem zapadnog vojnog saveza da sve veće kineske vojne ambicije predstavljaju izazove kojima se NATO mora baviti, nagoviještena je fundamentalna promjena u pažnji alijanse posvećene zaštiti Evrope i Sjeverne Amerike, ali ne i Azije, piše Njujork tajms. List ocjenjuje da opis Kine u završnom saopštenju sa samita odražava novu zabrinutost zbog toga kako Kina namjerava da iskoristi svoju vojnu moć i ofanzivne sajber tehnologije u narednim godinama.

I Bajden i prethodni predsjednik Donald Tramp više puta su naglašavali prijetnje koje predstavlja Kina kao autoritarni politički sistem s rastućom vojnom potrošnjom i ambicijama, uključujući i povećanu vojnu saradnju s Rusijom, ističe list, navodeći da je Kina u središtu Bajdenove tvrdnje da su demokratije u egzistencijalnom sukobu s autokratijama.

U komunikeu, koji su ispregovarale članice, NATO je oprezan u karakterizaciji Kine – dok je Rusija u dokumentu više puta opisana kao "prijetnja" alijansi, za Kinu se kaže da predstavlja "izazove". Međutim, ističe list, ti izazovi su znatni.

Generalni sekretar NATO-a rekao je da Kina ima drugi po veličini vojni budžet iza SAD i najveću svjetsku mornaricu.

Peking takođe jača svoje nuklearne zalihe i razvija sofisticiranije rakete i brodove.

Kineska vojska hakovala je kompjutere širom svijeta kako bi ukrala industrijske i vojne tajne i angažovala se u dezinformacijama u zemljama NATO.

A svojim naporima da postavi 5G mreže širom Afrike, Bliskog Istoka i Evrope, kineski telekomunikacioni gigant Huavej, navodi Njujork tajms, izazvao je novu strepnju da može da kontroliše komunikacionu infrastrukturu potrebnu NATO.

Dogovorom lidera NATO da Alijansu preusmjere ka više konfrontacionom stavu prema Kini napravljen je značajan preokret dok Bajden pokušava da ojača i preusmjeri organizaciju poslije Trampove ere, ističe Vašington post i ocjenjuje da je to i Bajdenova pobjeda.

Diskusija na samitu je bila naglo proširenje NATO-ovih napora da se suprotstavi Pekingu pošto je Kina godinama bila izvan fokusa saveza, ukazuje list.

Ideja promjene fokusa pažnje NATO-a na Kinu nastavlja temu Bajdenove posjete Evropi, pošto je takođe pokušao da izoštri diskusije povezane s Kinom na samitu Grupe sedam u Velikoj Britaniji, navodi list i dodaje da je Bajden u više navrata borbu sadašnje generacije predstavljao kao borbu između demokratija i autokratija poput Kine i Rusije.

Bajden i saveznici u NATO-u upozorili su na globalni uticaj Kine i nazvali Rusiju pretnjom evropskoj i atlantskoj sigurnosti, dok je američki lider nastojao da okupi demokratske države protiv autokratija i ojača savezništvo koje su potresli verbalni napadi njegovog prethodnika, piše Volstrit džurnal.

Uprkos atmosferi obnovljenog zajedništva među saveznicima, ukazuje američki list, tinjaju sporovi oko toga kako uravnotežiti nove prijetnje iz Kine s tradicionalnim prijetnjama iz Rusije i kako se baviti prijetnjama u novim domenima, uključujući sajber prostor i svemir.

Rusija, međutim, ostaje centralna briga članica NATO-a, ističe Volstrit džurnal i ukazuje da se u komunikeu Kina pominje desetak puta, što je pomak s prošlih samita kada se o njoj jedva govorilo, dok se Rusija spominjala više od 60 puta s kritikama ruskog nagomilavanja vojske na njenim granicama, sajber i dezinformacionim napadima usmjerenim ka Zapada i aneksiju Krima.

Saveznici u NATO udružuju snage na novom frontu – rat u svemiru, ističe Tajms (The Times), ukazujući da su se lideri alijanse dogovorili da će se braniti ako izbije rat u svemiru usred straha da bi to mogla biti nova linija fronta dok Kina i Rusija pojačavaju testiranja oružja usmjerenog na satelite.

Generalni sekretar NATO rekao je da bi svaki napad na satelite ili drugu opremu u svemiru mogao aktivirati član 5. o kolektivnom vojnom odgovoru, navodi londonski list, konstatujući da su se članice alijanse prvi put formalno saglasile da takvi napadi mogu biti štetni kao i konvencionalni napadi.

Rusija i SAD su od ranih godina Hladnog rata radili na raketama za uništavanje predmeta u svemiru, ali postoji zabrinutost zbog sofisticiranosti tog oružja, ukazuje Tajms. Kina je stvorila najmanje tri generacije presretača i izvela niz proba raketa koje bi mogle pogoditi predmete u orbiti, dok je Moskva pojačala testiranje sistema za koji se smatra da može da pogađa mete u niskoj Zemljinoj orbiti.

Preporučujemo za Vas