Novi predsjednik Irana odbacio mogućnost sastanka sa Bajdenom i pregovora o raketnom programu

Raisi, dosadašnji ministar pravde, nije ponudio konkretan odgovor na to mračno poglavlje iranske istorije, ali je djelovao samouvjereno i opisao sebe kao "zaštitnika ljudskih prava"

5715 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Novoizabrani predsjednik Irana Ebrahim Raisi odbacio je mogućnost sastanka sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom ili pregovaranja o raketnom programu Teherana ili o spornoj podršci Irana regionalnim oružanim grupama.

Tokom prvog govora poslije predsjedničkih izbora, održanih u petak, Raisi je čvrstim pozicijama nagovijestio kako će se Iran odnositi prema drugim državama, uoči očekivane nove faze pregovora o oživljavanju međunarodnog nuklearnog sporazuma Teherana i velikih sila iz 2015. godine.

Raisi, štićenik vrhovnog lidera Irana ajatolaha Alija Hamneija, obećao je da će sačuvati sporazum iz 2015. godine kako bi obezbijedio ukidanje američkih sankcija, ali je isključio mogućnost ograničenja iranskih raketnih sposobnosti i podrške regionalnim oružanim grupama, što Vašington, između ostalog, smatra nedostacima postojećeg sporazuma.

"O tome neće biti pregovora. SAD su u obavezi da ukinu sve represivne sankcije Iranu", rekao je Raisi o mogućnosti ograničenja iranskog programa razvoja balističkih raketa.

Na konferenciji za novinare u Teheranu, 60-godišnji Raisi se prvi put u uživo prenosu suočio sa sopstvenom ulogom u masovnim pogubljenjem političkih zatvorenika 1988. godine, na kraju Iransko-iračkog rata.

Raisi, dosadašnji ministar pravde, nije ponudio konkretan odgovor na to mračno poglavlje iranske istorije, ali je djelovao samouvjereno i opisao sebe kao "zaštitnika ljudskih prava".

Međunarodna organizacija Amnesti internešenel osudila je izbor Raisija i pozvala na pokretanje istrage protiv njega za "zločine protiv čovječnosti". Ta organizacija je navela da je 2018. dokazala da je Raisi učestvovao u vansudskom pogubljenju hiljada političkih neistomišljenika 1988. godine.

Raisi na izborima nije imao ozbiljnog protivkandidata jer je njegovim glavnim konkurentima zabranjeno učešće. Osvojio je 62 odsto glasova.

Izbore je obilježila najniža izlaznost od Islamske revolucije 1979. godine.

Milioni Iranaca ostali su kod kuće, smatrajući izbore neslobodnim jer je komisija na čelu sa Hamneijem zabranila učešće poznatim umjerenim kandidatima i saveznicima dosadašnjeg relativno umjerenog predsjednika Hasana Rohanija.

Bonus video: