BORBA PROTIV ZABORAVA

U uplašenom Hong Kongu "nestaju lijepe stvari"

Kineske vlasti strogim zakonom o nacionalnoj bezbjednosti i kontrolom narativa guše bunt i uspostavljaju kontrolu nad bivšom britanskom kolonijom

13011 pregleda 5 komentar(a)
Student bježi od policije tokom protesta u Hong Kongu u novembru 2019., Foto: Rojters
Student bježi od policije tokom protesta u Hong Kongu u novembru 2019., Foto: Rojters

Kada je reditelj dokumentarnih filmova Kivi Čou nedavno šetao kroz pješački tunel u Hong Kongu, vidio je čistače kako ribaju zidove i uklanjaju lijepak koji je ostao od naljepnica.

To ga je podsjetilo na dan kada je postao aktivista tokom prodemokratskih protesta, koji su uzburkali ovaj grad 2019. godine. Tada, okupio se sa sinom i prijateljima kako bi zid u jednom drugom tunelu prekrili samoljepljivim naljepnicama sa političkim porukama i crtežima.

Nepoznati ljudi su im se pridružili.

„Bio sam veoma srećan. To je bio prvi put da sam ja organizator“, kazao je on.

Lenonov zid

Narednog dana dok je prolazio, čistači su uklanjali mozaik poruka, poznat u Hong Kongu kao „Lenonov zid“ nazvan po Zidu Džona Lenona u Pragu za vrijeme komunističke uprave 1980-ih, koji je bio prekriven grafitima, stihovima iz pjesama Bitlsa i buntovnim političkim porukama.

Na molbu supruge, on je pokupio neke od poruka sa tla. „Pokupi što više možeš“, kazala mu je ona. „Vrati crtež tvog sina“.

Čistači su tog avgustovskog dana 2019. godine kazali Čou da moraju da očiste tunel i da to fotografišu kao dokaz za svoje šefove. Ali onda su mu rekli da može da vrati naljepnice na zid sa druge strane tunela.

Demokratski aktivisti strahuju da će buduće generacije slušati samo vladinu veziju događaja: da su protesti 2019. bili nezakoniti izgredi malog broja ljudi kojima su manipulisale strane sile kako bi podrile uspon Kine pod uspješnim liderstvom Komunističke partije

Za Čoua, to je bio čin otpora čistača, iskustvo koje ga je inspirisalo da u tu svrhu iskoristi i svoju profesiju.

„To je duh Hong Konga“, pomislio je i uzeo kameru da bi snimao proteste. Nada se da će montiranje dokumentarca završiti kasnije ove godine.

Čišćenje Lenonovog zida je bio početak uništavanja „lijepih stvari“, kazao je on za Rojters.

„Naravno da smo ljuti kada nestaju lijepe stvari, to je važno i moramo pamtiti. Međutim, ljutnja može i da se pretvori u istrajnost“, kazao je 42-godišnji Čou.

Na kraju krajeva, tokom protesta, Lenonov zid u tunelu je više puta obrisan, ali su ga ljudi ponovo pravili.

Međutim danas, Lenonovi zidovi su nestali.

Rizično ih je ponovo praviti nakon što je Kina prije godinu dana uvela strogi zakon o nacionalnoj bezbjednosti kako bi doživotnim zatvorskim kaznama suzbila ono što smatra subverzijom, secesionizmom, terorizmom i dosluhom sa stranim silama.

Ljudi koji žele demokratsku budućnost za grad ponovo se grupišu iza nevidljive linije fronta koju je teže probiti suzavcem i gumenim mecima.

Ipak pod napadom su ne samo oni već i sjećanje na ono što se dešavalo 2019.

Demokratski aktivisti tvrde da vlast pokušavaju da preuzmu kontrolu nad narativom, i strahuju da će buduće generacije slušati samo vladinu veziju događaja: da su protesti 2019. godine bili nezakoniti neredi malog broja ljudi kojima su manipulisale strane sile kako bi podrile uspon Kine pod uspješnim liderstvom Komunističke partije.

Rojters piše da je javni servis RTHK uklonio arhivu koja je sadržala emisije o protestima ili koje su bile kritički usmjerene prema vladi, usljed čega su onlajn aktivisti kopije programa premjestili na blokčejn platforme.

Vlasti su određene pjesme i slogane proglasile nezakonitim, uklonile ili preformulisale osjetljive teme iz nastavnih programa u školama i povukle knjige o demokratiji iz javnih biblioteka.

Bioskopi, univerziteti i umjetničke galerije su otkazale emitovanje ili izložbe radova povezanih sa protestima.

Laserska operacija grada

Ne radi se samo o borbi za narativ, piše Rojters.

Od kako su protesti zamrli prošle godine, pejzaž grada se promijenio, a poznata mjesta izgledaju drugačije.

Staze koje su demonstranti koristili kako bi bacali molotovljeve koktele prekrivene su ogradama i bodljikavom žicom.

Pješački most u Hong Kongu koji je nakon protesta 2019. potpuno prekriven žicom
Pješački most u Hong Kongu koji je nakon protesta 2019. potpuno prekriven žicomfoto: Reuters

Plastične, vodom ispunjene barijere okružuju i štite zgrade vlade usljed čega su pješaci prinuđeni da pređu na drugu stranu ili da idu uskim prolazom između barijera i policajaca pod punom opremom.

Kontejneri širom grada, koje su demonstranti koristili kao štit, zamijenjeni su plastičnim vrećama okačenim za metalne kuke. Popločani trotoar, sa kojeg su demonstranti skidali cigle kako bi gađali policiju, sada je betoniran.

„Kada bi Hong Kong bio osoba, tlo bi mu bila koža. Ovo izgleda kao laserska operacija“, kazala je Džejd Čang, 24-godišnja novinarka čiji se rad fokusira na ljudska prava i borbu prodemokratskih aktivista za slobodu.

Novinarka Džejd Čang pozira ispred zida sa naljepnicama u četvrti Kvun Tong u Hong Kongu
Novinarka Džejd Čang pozira ispred zida sa naljepnicama u četvrti Kvun Tong u Hong Kongufoto: Reuters

Pored fizičkih promjena, ona kaže da je nakon ofanzive vlade, mnoge stvari postalo teško izgovoriti naglas. To je dovelo do tajnih šifri otpora autoritarnoj upravi, kazala je ona.

Kada je Čangova nedavno zatražila šifru za bežični internet u jednom malom restoranu u Hong Kongu, dobila je odgovor koji je mnogo više od brojeva: 721831101. Jul 21, avgust 31, i oktobar 1. su tri najnasilnija dana tokom protesta 2019.

To je šifra koja povezuje Čangovu sa prošlošću koju, po njenom mišljenju, vlasti planiraju da ponovo ispišu pošto povrate kontrolu.

„Izgleda da je to sada jedini način na koji možemo da se izrazimo“, kazala je Čangova.

Ona želi da otključa verziju događaja koja neće biti ispričana u knjigama o istoriji i koja blijedi iz javnog diskursa.

„Ne želimo da pamtimo, a ipak se ne usuđujemo da zaboravimo. Ljudi čine puno toga sa strane kako bi zaštitili naše kolektivno pamćenje“, kazala je Čangova, koja je učestvovala u pisanju knjige o protestima „Put za Hong Kong“. „Nijesmo zaboravili. Možda čekamo šansu da učinimo nešto“.

U godini od uvođenja bezbjednosnog zakona, a neposredno uoči obilježavanja godišnjice vraćanja bivše britanske kolonije pod kinesku upravu, Kina je takođe reformisala politički sistem grada zahtijevajući da svako na javnoj dužnosti mora biti „patriota“ i lojalan Pekingu. Većina opozicionih političara i demokratskiha aktivista su ili u zatvoru ili u egzilu.

Sredinom aprila, vlasti u Hong Kongu su obilježile „Dan obrazovanja o nacionalnoj bezbjednosti“ školskim aktivnostima, igrama i priredbama kao i policijskom i vojnom paradom.

U školama i kulturnim centrima, stanovnici su pozivani da prave „mozaik zidove“ posvećene nacionalnoj bezbjednosti.

„Podrška zakonu o nacionalnoj bezbjednosti nije dovedena u pitanje. Podrška! Podrška! Podrška! Nadam se da možemo biti jedno sa kontinentalnim dijelom zemlje“, piše na jednoj od naljepnica na zidu jedne srednje škole.

Djeca su dobila igračke u obliku policijskih pištolja i igrala su se sa njima pod budnim oko policajaca.

Za mnoge u Hong Kongu, koji pamte kako je policija 31. avgusta suzavcem i pendrecima rastjerivala mlade ljude, ti prizori su nadrealna predstava.

Borba simbola

Borba sa vladom u areni simbola, riječi i kulture je nastavak haotičnih borbi 2019. kada su molotovljevi kokteli svakodnevno bacani mjesecima u jednom od do tada najmirnijih gradova svijeta.

Međutim ni u ovoj borbi vlasti ne biraju sredstva, piše britanska agencija.

Početkom maja, dok je Herbert Čou naručivao večeru, policijski kombi se pojavio kod njegove radnje.

Kombinacija fotografija sa marša povodom Dana ljudskih prava u decembru 2019. i sa iste lokacije u maju ove godine
Kombinacija fotografija sa marša povodom Dana ljudskih prava u decembru 2019. i sa iste lokacije u maju ove godinefoto: Reuters

Čou je prvo pomislio da vlasti žele da uvedu karantin zbog kovida-19 u obližnju zgradu.

Međutim, policajci u uniformama odsjeka za nacionalnu bezbjednost počeli su da opokoljavaju oblast oko njegove radnje za prodaju namirnica. Ušli su u radnju, pokazali su mu nalog za pretres i počeli da pregledaju stvari koje su namijenjene za prodaju.

„Izgledalo je kao da traže drogu“, kazao je 57-godišnji Čou koji nosi duksericu sa natpisima „oslobodite kobasice, povrće našeg vremena“ i „pet mesnih narezaka, bez sosa“. Ti natpisi podsjećaju na slogane protesta poput „oslobodite Hong Kong, revolucija našeg vremena“ i „pet zahtjeva, nijedan manje“.

Zvaničnici tvrde da je slogan „oslobodite Hong Kong“ subverzivan i nezakonit, što će biti testirano i na sudu narednih mjeseci u slučaju protiv motocikliste koji je uhapšen prema novom zakonu.

U Čouovoj radnji takođe se prodaje pivo „Budi voda“.

Naziv proizvoda aludira na igru mačke i miša između demonstranata i policije, a koju je inspirisao citat legende borilačkih vještina iz Hong Konga Brusa Lija, koji je borce pozivao da se stalno prilagođavaju kako bi savladali neprijatelja.

Pretres Čouove radnje nije rezultirao hapšenjem ili kaznama, ali je bio dovoljan da uplaši dvoje njegovih zaposlenih koji su nakon toga dali otkaze.

„Bio sam veoma ljut - na skali od 1 do 10, bio sam 9“, kazao je on za Rojters. „Uspjeli su da uplaše moje kolege i da ih natjeraju da daju otkaze“.

Policija tvrdi da su upali u radnju sa sudskim nalogom nakom što su primili pritužbu da se u radnji krši zakon o nacionalnoj bezbjednosti.

Čou kaže da želi da njegova radnja postane mjesto nade. „Želimo da kažemo ljudima da i dalje imamo slobodan prostor“, kazao je on. „To bi moglo promijeniti istoriju“.

Čou, reditelj, kaže da su njegova djeca živi podsjetnici istorije Hong Konga. Njegov sin je rođen 2014, godine, kada su demonstranti „Kišobran pokreta“ zauzeli glavne arterije finansijske četvrti na 79 dana, a njegova kćerka je rođena 2019.

„Režim želi da zaboravimo. Nadam se da ću iskoristiti moju kameru kako bi zapamtili“, kazao je on. „Odupiremo se u našim sjećanjima. Odupiremo se zaboravu“.

Cenzori u službi nacionalne bezbjednosti

Vlada Hong Konga nedavno je uvela nove smjernice koje omogućavaju vlastima da cenzurišu filmove na osnovu zakona o nacionalnoj bezbjednosti.

„Cenzor treba pomno da prati predstavljanje i opisivanje svakog djela koji može predstavljati prekršaj ugrožavanja nacionalne bezbjednosti...“ navodi se u smjernicama.

Kineske i lokalne vlasti poriču suzbijanje sloboda i tvrde da su njihovi postupci od ključnog značaja za odbranu nacionalne bezbjednosti, uspostavljanje stabilnosti i dalji napredak.

Odgovarajući na pitanje Rojtersa, portparol vlade je kazao da nijedno „građansko društvo na svijetu ne bi prihvatilo takva kršenja i vandalizam“ kako se dogodio tokom „nereda“ 2019.

Vlada, prema njegovim riječima „ne toleriše nezakonite postupke i snažno odbacuje svaki pokušaj glorifikacije nezakonitih aktivnosti pod izgovorom slobode i demokratije“.

Povodom novih pravila o cenzuri, liderka Hong Konga Keri Lem kazala je da njena vlada mora da pronađe ravnotežu između poštovanja kreativne slobode i čuvanja nacionalne bezbjednosti i da će zvaničnici „razgovarati sa predstavnicima industrije kako bi odagnali njihove bojazni i zabrinutost“.

Javni servis RTHK je saopštio da je njihova nova politika arhiviranja za platforme društvenih mreže usklađena sa praksom koja važi za zvanični vebsajt, koji čuva programe emitovane u posljednjih godinu dana i da rijetke medijske organizacije čuvaju cijele arhive u nedogled.

„Ne razumijemo kakve veze naša politika arhiviranja i objavljivanja RTHK programa na Jutjubu ima sa vašom pričom o pokušajima pojedinih ljudi u Hong Kongu da odbrane i sačuvaju njihovu verziju društvenih dešavanja 2019“, navodi se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas