Nulta tolerancija ne važi za delta soj

Kina strogim mjerama uspijeva da epidemiju delta soja stavi pod kontrolu, dok druge države zbog širenja zaraze preispituju pristup nulte tolerancije na kovid-19

12833 pregleda 4 komentar(a)
Dječak u blizini željezničke stanice u Šangaju, Foto: Rojters
Dječak u blizini željezničke stanice u Šangaju, Foto: Rojters

Kina juče, prvi put od jula, nije prijavila nove slučajeve lokalne transmisije kovida-19, saopštila je tamošnja Nacionalna zdravstvena komisije (NHC) dok su vlasti pojačale strogi nacionalni pristup nulte tolerancije prema koronavirusu.

Kina se borila sa širenjem izuzetno zaraznog delta soja od 20. jula, kada je klaster slučajeva kovida-19 zabilježen među osobljem zaduženim za održavanje higijene na aerodromu u istočnom gradu Nanđingu.

Od tada krenula je najteža epidemija u Kini od 2020. koja se proširila na više od polovine od 31 pokrajine, a zaraženo je preko 1200 osoba, piše američki CNN. Rast broja slučajeva podstaknug delta sojem smatran je najvećim izazovom za kinesku politiku nulte tolerancije prema virusu.

Lokalne vlasti su odgovorile nametnuvši stroge mjere zaključavanja desetinama miliona stanovnika i pokrećući kampanju masovnog testiranja i praćenja kontakata kao i ograničavanjem lokalnog saobraćaja.

CNN piše da se ispostavilo da stroge mjere djeluju. Dnevni broj zaraženih je padao u protekle dvije nedjelje, a juče je u toj zemlji u Kini prijavljen 21 uvezeni slučaj i nijedan slučaj lokalne transmisije. To je prvi put da lokalni slučajevi nijesu zabilježeni od 16. jula. Takođe je prijavljeno i 16 asimptomatskih slučajeva, koji su svi takođe uvezeni, objavio je NHC.

Kina vodi odvojene podatke o simptomatskim i asimptomatskim slučajevima i ne uključuje asimptomatske nosioce virusa u zvanične brojke potvrđenih slučajeva.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, Kina bi mogla postati prva zemlja na svijetu koja je pod kontrolu stavila epidemiju izazvanu delta sojem, ističe CNN.

Kina je jedna od nekoliko država, uključujući Singapur, Australiju i Novi Z0eland, koje su pokušale da potpuno eliminišu kovid-19 unutar njihovih granica.

Vlasti su zatvorile granice za skoro sve strance, uvele stroge karantine za sve koji ulaze u zemlju i ciljana zaključavanja kao i agresivne kampanje testiranja i praćenja kontakata kako bi otkrile sve slučajeve koji su promakli odbrani.

Skoro više od godinu dana, ove mjere su bile u uglavnom efikasne a broj novi slučajeva se kretao u okviru jednocifrenih brojki.

Međutim, nove epidemije izazvane delta sojem utiču na neke od ovih država da preispituju svoj pristup.

U Australiji, nekoliko velikih gradova, uključujući Sidnej, Melburn i prijestonicu Kanberu već su nedjeljama zaključane, a broj novih slučajeva nastavlja da raste. U subotu, ova država je prijavila najveći dnevni broj zaraženih od kako je počela pandemija dok su hiljade ljudi izašle na ulicu u znak protesta zbog prolongiranog zaključavanja.

U kolumni objavljenoj u australijskim medijima u nedjelju, premijer Skot Morison je nagovijestio kraj ograničenja u okviru politike nulte tolerancije, rekavši da su “zaključavanja nažalost potrebna za sada”, ali da “neće biti neophodna juš dugo”. On je kazao da australijska vlada namjera da promijeni fokus sa smanjenja broja zaraženih na utvrđivanje koliko ljudi se teško razbolijeva od kovida-19 i za koliko njih je potrebno hospitalizovati.

Singapur je takođe predstavio mapu puta za “novu normalnost” života sa kovidom-19.

Delta soj je, kako piše “Gardijan” primorao vlasti Novog Zelanda da preispitaju efikasnost njihove ambiciozne nacionalne strategije eliminacije virusa.

Kris Hipkins, ministar za kovid Novog Zelanda, kazao je u nedjelju da delta soj pokreće “velika pitanja o dugoročnoj budućnost naših planova”.

”Delta zaista pokreće neka krupna pitanja sa kojima se moramo uhvatiti u koštac. Znate period manji od 24 sata u toku kojeg se neko zarazi i prenese virus drugoj osobi je nešto sa čim se do sada nijesmo suočavali u ovoj pandemiji i to sve mijenja”, kazao je on.

”To znači da sve naše postojeće zaštite... počinju da djeluju manje primjereno i manje efikasno usljed rezultata koje pomno pratimo. U jednom trenutku u budućnosti moraćemo biti otvoreniji”, kazao je on.

Njegov komentar je uslijedio u trenutku kada se zemlja, koja je trenutno zaključana, bori sa rastućom epidemijom koja se proširila od Ouklenda do Velingtona. Do sada su novi slučajevi zaraze prijavljeni u 72 zajednice sa preko 300 lokacija potencojalne izloženosti, uključujući škole, univerzitete, bolnice, crkve, kafiće, restorane, aerodrome i kazina. Skoro 10 000 bliskih kontakata širom zemlje se testira.

Kina se u međuvremenu, kako ističe CNN, odlučno drži svog pristupa nulte tolerancije, a državna televizija CCTV je u ponedjeljak upozorila da pandemija nije završena i da ljudi ne smiju postati nesmotreni u prevenciji epidemije.

Kina je takođe pojačala napore za vakcinaciju. Prema podacima od nedjelje, dato je preko 1,94 milijarde doza vakcina domaće proizvodnje, navodi NHC. Preko 135 doza je dato na 100 osoba, što je kako zaključuje CNN procenat veći nego u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama.

Prosvjetni radnici u Njujorku moraće da se vakcinišu

Prosvjetni radnici i drugi zaposleni u njujorškim državnim školama moraće da se vakcinišu protiv kovida-19, kazao je juče gradonačelnik Bil de Blasio, dok taj grad pokušava da pojača stopu vakcinacije i uspori širenje izuzetno zaraznog delta soja koronavirusa.

Odsjek za zdravlje Njujorka će izdati naređenje kojim se zahtijeva da se svih 148 000 zaposlenih u najvećem školskom distriktu u SAD vakciniše makar jednom dozom do 27. septembrta, kazao je De Blasio.

Škole bi u Njujorku trebalo da počnu sa radom 13. septembra.

Prosvjetnim radnicima više neće biti dostupna alternativna opcija nedjeljnog testiranja, prenio je Rojters. “Želimo da naše škole budu izuzetno bezbjedne tokom cijele godine”, kazao je De Blasio na konferenciji za novinare. Prema zvaničnim podacima 63 odsto zaposlenih u njujorškim državnim školama vakcinisano je protiv kovida-19. Zaposlenima u Čikagu, Los Anđelesu i Vašingtonu takođe je naređeno da se vakcinišu.

Odluka o obaveznoj vakcinaciji zaposlenih u školama mogla bi naići na otpor uticajnih sindikata prosvetnih radnika.

Majkl Malgrou, predsjednik Ujedinjene federacije nastavnika (UTF), kazao je da je prioritet njegovog saveza da djeca budu bezbjedna, a škole otvorene. Međutim, on je u saopštenju dodao da “postoje mnogi detalji implementacije, uključujući i odredbe o medicinskim izuzecima o kojima se po zakonu mora pregovarati sa UTF-om i drugim sindikatima, i ukoliko je neophodno, ona treba da budu riješe arbitražom”.

Napori za povećanje stope vakcinacije i implementacija mjera javne bezbjednosti poput nošenja maski u školama naišli su na žestoko protivljenje u pojedinim djelovima SAD, naročito u južnim državama koje su teško pogođene širenjem delta soja.

Na Floridi, pojedini školski distrikti koji su prkosili obavezi nošenja maski u državnim školama koju je uveo guverner Ron DeSantis sada su suočeni sa potencijalnim gubitkom sredstava iz državnog budžeta.

Bonus video: