“Ne postoji jedan loš akter u ofšor industriji - Cijela je trula"

Dru Saliven o Pandorinim papirima: Pandemija korupcije

"Trebalo bi da bude istraženo kako je ta imovina pribavljena. Prvi posao predsjednika Đukanovića je bio premijerski položaj. Nije bio biznismen. Dobar je primjer nekog ko je cijelog života radio u javnoj službi, i ne bi trebalo da ima nikakvu imovinu

8187 pregleda 7 komentar(a)
Foto: Twitter/@ICIJorg
Foto: Twitter/@ICIJorg

Pandemija korupcije dominantno je stanje zastupljeno širom Zemljine kugle, ocijenio je u razgovoru za Glas Amerike Dru Saliven, jedan od osnivača Projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), koji je izdavač Pandorinih papira.

Riječ je o organizaciji koja je bila uključena u istraživanje procurelih dokumenata poslovanja u ofšor zoni. U Pandorinim papirima našla su se imena brojnih svjetskih lidera i javnih ličnosti - koje prate sumnje i navodi da su koristili inostrane destinacije kako bi umanjili poreske izdatke tako što ih ne bi plaćali u matičnoj državi.

"U Pandorinim papirima ima mnogo interesantnih pojedinačnih otkrića. Na primjer - o predsjedniku Azerbejdžana i njegovoj porodici i 700 miliona dolara imovine samo u Londonu. Ima i mnogo državnih zvaničnika čija je imovina sakrivena na ovim mjestima”, ukazuje Saliven - podsjećajući na okolnosti koje su obilježile sličnu aferu od prije nekoliko godina poznatiju kao Panamski papiri.

"Veći problem je što su poslije objavljivanja Panamskih papira, ljudi govorili da je Mosak Fonseka loš akter, ali da utaja poreza ipak nije toliko uobičajena. Mi smo istražili 14 različitih pružalaca usluga širom svijeta i svi su radili istu stvar. Krili su imovinu ljudi. Svi su osnivali ofšor preduzeća kako bi se to moglo koristiti u kriminalne svrhe. Nisu provjeravali prestupnike i odgovorne za organizovani kriminal. I to je zaista epidemija. U stvari, pandemija korupcije širom svijeta. I svi to rade”, podvlači Saliven, tvrdeći da, kako kaže, svi to rade.

“Ne postoji jedan loš akter u ofšor industriji. Cijela industrija je trula. U njoj se kriminal i korupcija zaista globalizuju. I ovaj obim kriminala koji vidimo danas ne bi bio moguć bez ove, kako je zovemo, industrije za kriminalne usluge. Trebalo bi da prestanemo da govorimo kako postoje loši akteri i kako je većina ofšora legitimna. Ja bih rekao da većina nije. A nismo ni istražili stvari u Sjedinjenim Državama, gdje ima više od 3.000 milijardi dolara korporativnog duga sakrivenog u ofšor sferi koje regulatori i dioničari nisu vidjeli. To je jedna procjena i moglo bi da bude mnogo više. To nije samo loše za Ameriku, već i za svijet, i sa stanovišta zemalja u razvoju, u mjestima gdje ovo istražujemo, kao što je Balkan. To je katastrofa”, podvlači jedan od osnivača istraživačkog medija OCCRP.

Koliko su otkrića vjerodostojna i mjerodavna?

"Podaci su veoma tačni, zato što posjedujemo ugovore, dokumenta, mejlove. Oni u suštini planiraju skrivanje novca. Iako su ljudi sa kojima sarađuju na naslovnicama širom svijeta zbog krađe novca, ove kompanije i dalje rade sa njima, i dalje izbjegavaju problem i ne rješavaju ga. Da, ima primjera gdje oni kažu da ne mogu više sa nekim da rade i da ga izbacuju. Međutim ti ljudi jednostavno odu kog druge kompanije koja ih pokriva. I to je problem, oni ne mogu da obavljaju posao bez ovih kompanija koje im to omogućavaju".

Saliven
Salivenfoto: OCCRP

Kakve reakcije bi otkrića iz Pandorinih papira mogla da proizvedu na Balkanu i globalno?

"Počelo je sa Panamskim papirima. U to vrijeme se mnogo govorilo o promjenama zakona i većoj transparentnosti, napora da se otkriju stvarni vlasnici u tim slučajevima. Međutim, ima mnogo otpora bogatih, moćnih korporacija i same industrije koja pruža krivične usluge. To su ogromne kompanije, koje posluju sa advokatskim firmama, bankama. To je ogromna industrija, vrijedna desetine milijardi dolara godišnje, u kojoj ima otpora i lobiranja. I moramo to da zaustavimo. Da kažemo da nam nisu potrebe te kriminalne usluge, kompanije i industrija - koji mogu lako da se zloupotrebe".

Očekujete li da bi neka država, čiji se pojedinci pominju u vašem istraživanju, mogla da pokrene neki vid istrage - u vezi sa otkrićima u Pandorinim papirima?

"Mislim da će biti mnogo istraga. Međutim, na primjer u Jordanu, kralj kontroliše zemlju. Ne mislim da će neko istraživati milijardu dolara koje je uložio u nekretnine širom svijeta. To se neće dogoditi. U Srbiji, ministar finansija Siniša Mali je više puta rekao da nije vlasnik ta 24 stana u Bugarskoj koje je dobio od ruske naftne kompanije "Lukoil". Uhvatili smo ga u laži u svakoj fazi. Konačno smo utvrdili da je u stvari vlasnik tih stanova od početka do kraja. On je znao sve vrijeme. On je ministar finansija Srbije, mislim da ga se Vučić neće otarasiti. Ovo je rezultat korupcije, kada se ne bavite suštinskom korupcijom, ljudima koji su povezani sa organizovanim kriminalom i kradu državnu imovinu. I moraju da budu smijenjeni".

Ukazuju li Pandorini papiri da je bilo koja od navedenih osoba prekršila zakon?

"U mnogim slučajevima - da".

Kako?

"Recimo, u ovom slučaju (Malog) prekršio je zakon zato što je trebalo da prijavi stanove. A on je javno rekao da ne posjeduje tu imovinu. A morao je da je prijavi. To je jasan dokaz da je prekršen zakon. U mnogim slučajevima, u pitanju je novac. Predsjednik Azerbejdžana ima 700 miliona dolara nekretnina u Londonu. Prema britanskom zakonu, mora da dokaže gdje je dobio tih 700 miliona. Njegova plata je nekoliko stotina hiljada eura godišnje. Nema šanse da ikada može da dokaže da je imao 700 miliona dolara. To nije jasan slučaj korupcije, ali sugeriše da ne postoji drugi mogući način za sticanje tih sredstava. Prema britanskom zakonu, sva imovina bi trebalo da mu bude oduzeta zato što ne može da dokaže da ju je zaradio. Teško je kada se korucija događa u zemljama kao što su Kina, Rusija i na drugim mjestima koja nisu transparentna. Sve što vidite je konačan rezultat, ali je jasno da je riječ o korupciji zato što ne možete da objasnite odakle im potiče imovina koju posjeduju".

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijevfoto: president.az

Kakve posljedice bi otkrića Pandorinih papira mogla imati u Crnoj Gori - pošto je razotkriveno da su aktuelni predsjednik i njegov sin navodno krili imovinu u više od pet država?

"Trebalo bi da bude istraženo kako je ta imovina pribavljena. Prvi posao predsjednika Đukanovića je bio premijerski položaj. Nije bio biznismen. Dobar je primjer nekog ko je cijelog života radio u javnoj službi, i ne bi trebalo da ima nikakvu imovinu. To su lokalna krivična djela i neko bi trebalo da istraži njihove prilive novca i račune u bankama. I u pojedinim zemljama se to nažalost neće dogoditi, zato što su ti ljudi i na njihovom čelu. U Crnoj Gori će vlada to možda razmotriti, ne znam. Međutim, postoje određena očekivanja da će lideri da kradu i to je tužno. Ljudi zaslužuju bolje. Ove istrage su složene i obuhvataju više jurisdikcija i banaka. Čak, i ako neko namjerava da istraži te ljude, to neće biti lako".

Đukanović
Đukanovićfoto: Predsjednik.me

Ali, Đukanović sam po sebi nije kriv zato što je identifikovan u ofšor zoni, već bi to trebalo da bude predmet istrage?

"Tačno".

Prema zaključcima istraživanja ispostavilo se da je aktuelni ministar finansija Srbije bio vlasnik 24 luksuzna stana u Bugarskoj što nije prijavio institucijama, dok je sa druge strane Nikola Petrović, kum aktuelnog predsjednika, tajio vlasništvo nad jednom kompanijom… Kako tu vidite mogući razvoj situacije?

"Teško je reći. Stvari moraju da se istraže. Naravno, Petrović nikada neće biti istražen u Beogradu, zbog aktuelne Vučićeve vlade. I on je dobar Vučićev prijatelj i sumnjamo da će ikada biti pod istragom. Međutim, istraga je potrebna. I mnoge organizacije iz civilnog društva će početi da podnose zahtjeve za uvođenje sankcija i tužbe protiv tih ljudi u okviru Magnicki zakona. To je posljednje sredstvo. Ako postoji korupcija protiv koje država neće preduzeti mjere - građani mogu da podnesu zahtjev za uvođenje sankcija, kao i tužbe preko globalnog Magnicki zakona. Ili pak naloga koji istražuje sumnjivo obogaćivanje u Velikoj Britaniji. Suština je da ti ljudi ne mogu da objasne porijeklo novca i da bi ga trebalo oduzeti. Ali to je teško. Na primjer, ruski lideri nisu poželjni u mnogim zemaljama. Ne mogu da putuju… Pisali smo u ovom izvještaju o zvaničniku Sergeju Čemezovu koji je pod sankcijama od 2014. godine i raspolaže imovinom vrijednom 360 miliona dolara. Ali, putovanja su mu onemogućena i ta sredstva nedostupna".

Mali
Malifoto: BETAPHOTO

Koliko je realan scenario po kojem bi se Đukanović, Mali ili drugi pomenuti svjetski lideri našli na udaru međunarodnih sankcija ukoliko istrage u njihovim zemljama ne budu pokrenute ili ne daju rezultate?

"To počinje da se događa. Jednom Azerbejdžancu, koji je na visokom položaju, imovina je nedavno zamrznuta u Velikoj Britaniji. Azerbejdžan je uspio da ne bude pod oštrim sankcijama. Kako bude raslo razumijevanje o načinu funkcionisanja ovih zemalja, ko je korumpiran, a ko nije, biće prihvaćenije te vrste sankcije. Predsjednik Azerbejdžana upravlja zemljom kao da je riječ o gulagu, stalno hapsi ljude i mislim da su ljudi prestali da ga posmatraju kao demokratski izabranog lidera. Sledeća faza će biti, da zemlje dozovole da se sprovede proces sankcija protiv tih ljudi. I vidjećete sve više toga. Raste broj država u kojima se sprovodi takav vid sankcija".

Šta je Mosak-Fonseka?

Mosak Fonseka bila je panamska advokatska kancelarija i pružalac usluga korporacijama. Riječ je o četvrtom najvećem svjetskom pružaocu finansijskih usluga u ofšor sektoru.

Način poslovanja, od osnivanja 1977. do 2016. i objavljivanja Panamskih papira bio je nejasan. Poznato je da je sarađivala sa 300.000 kompanija širom svijeta

Više od polovine bilo ih je registrovano u britanskim poreskim oazama, kao i u Velikoj Britaniji.

Njeni osnivači Jirgen Mosak i Ramon Fonseka suočeni su sa krivičnim gonjenjem u Panami i zabranjeno im je napuštanje zemlje - pošto su uz kauciju pušteni na slobodu nakon dvomjesečnog pritvora.

U aferi Panamski papiri 2016. u javnost je procurelo 11 miliona tajnih finansijskih dokumenata - koji su objelodanili načine na koji neki od najbogatijih ljudi na koriste ofšor zone u svrhe smanjenja poreskih davanja u matičnim zemljama.

Preporučujemo za Vas